Ekološka pitanja treba da budu visoko na listi prioriteta donosiocima odluka, a u rješavanju brojnih problema u toj oblasti treba da budu uključeni građani i NVO sektor, ocijenila je Vojinović.
„U posljednje vrijeme nije bilo zrelih projekata kada je riječ o izgradnji ekološke infrastrukture, vidimo kakvo nam je stanje u oblasti upravljanja otpadom, takođe, malo je pomaka u izgradnji postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda širom Crne Gore. Ne postoji dinamika i napredak koja pod broj jedan unapređuje kvalitet života lokalnog stanovništva“, kazala je Vojinović.
Vojinović je podsjetila da je EU ocijenila kako je napredak u ispinjavanju agende iz poglavlja 27 limitiran posljednje tri godine. Napominje da će do 2026. godine Crna Gora moći da ispuni završna mjerila iz pregovaračkog poglavlja 27.
„Izgradnja infrastrukture u oblasti upravljanja otpadom, u oblasti upravljanju komunalnim vodama, rješavanje problema zagađenja vazduha, zaštita prirode, rješavanje problema nasljijeđenog industrijskog zagađenja, klimatske promjene, upravljanje hemikalijama, buka koja dolazi iz okoline“, navodi ona.
Kaznena politika za nepoštovanje ekoloških propisa mora biti pojačana poručuje Vojinović, i ističe da su među glavnim ekološkim problemima Crne Gore bazeni crvenog mulja kod KAP-a, veliki broj deponija na sjeveru i zagađenje vazduha koje je konstantno u porestu pogotovo u Glavnom gradu.
