Reakcija gradskog preduzeća uslijedila je nakon što je početkom decembra, Aleksandra Tošić Jokić, obrađivač izmjena i dopuna PUP-a, saopštila da tri gradska vodoizvorišta ni u izmjenama Prostorno urbanističkog plana Podgorice nemaju ucrtane zone sanitarne zaštite jer ih državne institucije nisu dostavile obrađivaču planskog dokumenta. Iz Vodovoda je ranije saopšteno da Mareza ima dvije od tri zone sanitarne zaštite, a da ih izvorišta Ćemovsko polje i Zagorič uopšte nemaju. Mareza je u sistemu od 1952. godine, Zagorič od 1969. godine a Ćemovsko od kraja 90-ih godina. Zone sanitarne zaštite su preduslov za vodnu dozvolu, a sa ovom dozvolom se ide ka upotrebnoj. Ni vodnu, a ni upotrebu dozvolu, nema nijedno gradsko vodoizvorište.
Oslonili se na studiju iz 2011. godine
Iz Vodovoda su ukazali obrađivaču da je u dijelu hidrotehničke infrastrukture preuzeo podatke iz studije izvodljivosti vodosnabdijevanja, odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda Glavnog grada iz aprila 2011. godine.
– Mišljenja smo da je izradi nacrta trebalo da prethodi izrada detaljne analize kompletnog vodovodnog sistema Podgorice u smislu izrade nove studije izvodljivosti, jer studija iz 2011.godine na koju se oslanja nacrt nije uzet u obzir razvoj grada u smislu izgradnje novog naselja u kome je koncentrisan veći broj stanovnika – navode iz Vodovoda.
Iz Vodovoda ukazuju da su u tekstu nacrta PUP-a i za kanalizacionu infrastrukturu preuzeli podatke iz ove.
–U grafičkom dijelu nacrta je prikazano novo postrojenje na lokaciji Veljeg brda, što je suprotnosti sa studijom i važećim strateškim dokumentima. Realizacija projekta „Sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici“ u okviru kojeg je planirana izgradnja novog postrojenja za prečišćavanja otpadnih voda je identifikovana u nekoliko strateških dokumenata. Dakle, sve otpadne vode je potrebno usmjeriti ka budućem postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda i planirati odgovarajuću kolektorsku mrežu do recipijenta, pri čemu je potrebno voditi računa o kapacitetima postojećih kolektora i mogućnostima za gravitaciono priključenj – saopštili su iz Vodovoda.
Sugerisali su da je tekstualni i grafički dio nacrta plana potrebno usaglasiti, jer između ostalog u grafičkom dijelu nije obrađena atmosferska kanalizacija, a izostali su detaljni opisi, proračuni i smjernice u tekstualnom dijelu koji su u skladu sa grafikom.
– Vodovod je na zahtjev Ministarstva dostavio podatke o postojećem vodovodnom i kanalizacionom sistemu i neposrednoj prvoj zoni sanitarne zaštite i oni nijesu uvršteni, već su u nacrtu podaci iz nekog ranijeg perioda. Rješenje o određivanju zona sanitarne zaštite je od nadležnog organa donijeto samo za izvorište „Mareza“, međutim mišljenja smo da se u nacrt za sva izvorišta trebaju uvrstiti granice svih zona sanitarne zaštite iz urađenih glavnih projekata o određivanju zona sanitarne zaštite izvorišta, pri čemu ne očekujemo izmjene granica zona u aneksima glavnih projekta čija je izrada u toku – sugestija je koju je dostavio Vodovod na čijem je čelu Aleksandar Nišavić.
Vodovod se osvrnuo i na projekat „Velje brdo“.
– Za naselje Velje brdo u nacrtu se navodi samo „Za obezbjeđenje potrebnih količina vode za planirano naselje Velje brdo potrebno je izgraditi sistem pumpnih stanica i distributivnog cjevovoda sa postojećeg vodoizvorišta Mareza. Na lokaciji Veljeg brda predvidjeti rezervoare u cilju pokrivanja oscilacija potrošnje vode u toku dana.“ Dakle, nije urađena detaljna analiza potreba za vodom, rezervoarskog prostora, kao i hidraulički model sistema. Nova studija bi na osnovu matematičkog modela sistema dala podatke na koji način bi se snabdijevalo naselje Velje brdo, sa kog izvorišta, kao i o kapacitetu i lokaciji rezervoara i primarnih cjevovoda koji bi povezivali ove objekte. U tehničkom smislu ukoliko bi se naselje Velje brdo i budući rezerovoari bez detaljne analize povezali na postojeće potisne cjevovode sa izvorišta „Mareza“, moguć je rizik od ugroženosti kompletnog sistema vodosnabdijevanja na teritoriji Podgorice, jer se rješenje vodosnabdijevanja naselja Velje brdo mora posmatrati u sklopu kompletnog sistema vodosnabdijevanja glavnog grada kao funkcionalne cjeline – navode iz Vodovoda.
