foto: Matica crnogorska printscreen

Temeljni ugovor sklopljen sa Srpskom pravoslavnom crkvom, čiji je sadržaj problematičan i uperen na podrivanje temelja crnogorskog identiteta, moraće da bude preispitan, a upravo je Vlada Crne Gore svojim postupcima i lošim namjerama „ograničila njegovo trajanje“.

To je prije dva dana ocijenio reditelj i bivši direktor Crnogorske kinoteke Andro Martinović, u okviru programskog serijala Matice crnogorske „Śednik četvrtkom“.

Martinović smatra da zbog Vladinog pristupa prema tom dokumentu – koji pogoduje krajnjoj namjeri SPC da dovede u pitanje samosvijest Crnogoraca – neka institucija, ako ne Ustavni sud, će morati da preispita takav ugovor.

“Namjere SPC su da ospori jedan od stubova crnogorskog identiteta, a to je postojanje i trajanje Crnogorske pravoslavne crkve. Nije dobro da služimo bilo kome i moramo se izboriti za to da sami odlučujemo o svojoj sudbini. Svi crnogorski vladari, uključujući i Petroviće, su toga bili svjesni i upravo zato je crnogorska crkva postojala i imala svoju autokefalnost”, naveo je Martinović.

Naveo je da uporedo traje pokušaj asimilacije Crnogoraca, ali naglašava da problem ima mnogo širi kontekst, jer se SPC bori za mnogo više od preuzimanja sakralnog nasljeđa.

“Oni su glavni protivnici moderniteta i svega onoga što taj modernitet nosi sa sobom. Njima crkva zapravo služi za nešto drugo. Crkva treba da ostane uz vjerujuće ljude i sa tim niko nema ni problem ni spor. Problem nastaje kad to postane politički instrument”, istakao je Martinović.

Vjeruje, ipak, da će sve doći do grla mladim generacijama koje će, kako je rekao, to u jednom trenutku odbaciti.

Martinović smatra da je građanski otpor nakon 30. avgusta 2020. godine morao da bude jači, ali i objašnjava da nama taj vid pobune ne ide od ruke.

“Očigledno se još nijesmo dovoljno kvalifikovali da nezadovoljstvo artikulišemo na pravi način. Otpor je morao da bude veći, prije svega u samim institucijama. Neko je morao da kaže da stvari ne funkcionišu i da se mora vidjeti šta i kako dalje”, navodi Martinović.

Ističe da je Crna Gora, s brojem ljudi i resursima kojima raspolaže, morala da učini mnogo više.

“Morala je postati bolje i pravednije društvo. Morali smo da povratimo ideju o onom što je naš zajednički interes i zajedničko dobro. Nama je 30. avgust samo pokazao da su naši problemi dublji, da su mentalitetski i da se ne mogu vezivati samo za jednu partiju ili politiku. Ovo društvo nije prošlo kroz proces tranzicije kroz koji je moralo da prođe. Mi smo krajnje neozbiljnoj skupini ljudi dozvolili da jedno govore, a drugo rade. Imamo potpuno odsustvo legitimiteta i potonuli smo u bezvlašće. Stvari uvijek mogu da izgledaju još gore i to je poruka koju smo dobili nakon 30. avgusta”, navodi Martinović.

Govoreći o partijama koje su se trenutno pozicionirale kao centar, Martinović naglašava kako je njihov korijen i nastanak jasan, ali dodaje i da svakome treba dati šansu da se promijeni.

“Vidjećemo da li će se to i desiti. Nekako vjerujem da će se naći ljudi koji će razumjeti da stvari ne mogu tako da traju i da su zaista u pitanju vrijednosti koje nam svima daju bolji okvir za razvoj. Važna nam je plata od hiljadu eura, ali su nam važne i neke druge stvari. Moramo razmišljati dugoročno i kakvo je to društvo u kome želimo da živimo”, naglašava Martinović. Dodaje da je Crna Gora postala nepredvidiva zajednica i za one koji je vode, ali i za međunarodne aktere.

Kada je riječ o otkazu, koji je dobio nakon gotovo 15 godina rada u Crnogorskoj kinoteci, Martinović je naglasio da su pravi razlozi što je, kako kaže, bio nezgodan svjedok diletantizma u postupanju aktuelnog direktora te ustanove Gorana Bjelanovića.

“Želio je da skloni svjedoke svog bezakonja i da se drugi ljudi u Kinoteci uplaše i povuku. Pronašao je saveznike u ljudima koje je on zaposlio. Riječ je o osobi koja nema znanja o filmskoj umjetnosti, ali ni administrativnih znanja koja se podrazumijevaju kad ste na čelu neke institucije. Takva osoba se, da se zapošljavala putem konkursa, ne bi mogla ni zaposliti”, kazao je Martinović.

On naglašava da je Crnoj Gori potrebno razmišljanje o tome šta želi da uradi s ovim društvom i da je kultura, koja je danas na marginama, jako važna.

“Jer upravo kultura stvara tu nacionalnu koheziju koja nam je bitna, ali morate imati i ljude koji su sposobni to da iznesu”, zaključio je Martinović.

izvor: Pobjeda