Vjerski turizam ili zloupotreba sveca?

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp

Piše: Andro Martinović, predsjednik Savjeta GI “21. maj”

Mošti Svetog Vasilija, kao što je poznato, pohranjene su i čuvaju se u manastiru Ostrog, biseru sakralne arhitekture u Crnoj Gori, kojem je pečat dao arhitekta Vladimir Sukurenko. Za one koji vjeruju u čuda i čudotvorstvo, Ostrog je mjesto hodočašća, svetilište i za one koji ne pripadaju pravoslavnoj niti hrišćanskoj vjeri. Odlazi se pod ostroške grede na poklonjenje zemnim ostacima Sveca, koji bi tu trebalo da trajno počivaju u miru. Povremeno ih, ipak, uznemire postupci ljudi.

Podsjetimo se, tako, da su za vrijeme otomanske opsade manastira, Crnogorci predvođeni Mirkom Petrovićem, bratom knjaza Danila, mošti Sv. Vasilija odnijeli na Cetinje, spasivši ih tako od izvjesnog skrnavljenja. Učinili su to oni koji su utemeljili nezavisnu i međunarodno priznatu crnogorsku državu. Iste, 1853. godine, mošti su iz Cetinjskog manastira vraćene pod Ostrog, u kriptu Gornjeg manastira.

No, kao što se ni Ostrog nije odupro novograditeljskim nasrtajima, ni Sveti Vasilije na svoj dan ne dočekuje hodočasnike u manastiru, već se pronosi ulicama Nikšića, u praksi ustanovljenoj tokom ’90-ih godina; godina koje se, slučajno ili ne, podudaraju sa početkom propadanja Grada kojem je, kako Marko Kovačević reče i ostade čitav, ovaj svetac stalni gradonačelnik.

Na stranu što mnoge običaje iz ’90-ih treba što prije zaboraviti, još bizarnije zvuči to što se ova skorašnja ceremonija proglašava tradicionalnom, taman kao i ona novoustanovljena na antičkoj Duklji. Čini to ista ona Crkva koja je već narušila jedan zajednički kult – onaj iznošenja krsta Sv. Vladimira na Rumiju. I koja se, prema crnogorskom duhovnom i kulturnom nasljeđu, ponaša uzurpatorski, a ne u duhu bratske ljubavi i poštovanja. Nažalost, vođe te Crkve istog dana – u pauzi folklornih sadržaja – primile su u audijenciju i predsjednika crnogorske Vlade, na istom mjestu u kojem su zajedno dogovarali i prethodnu vladu.

Nema u ovom lošem kontinuitetu mjesta čudu ni čuđenju: riječ je o nastavku profane političke trgovine. Ono što je novo je to da su ove godine zvanični partneri u organizaciji „Dana Svetog Vasilija“ gradske vlasti i Turistička organizacija Nikšića, čije reprezentante je talas litija i izbacio na površinu. Ovi politički i društveni anonimusi, razvojne planove zasnivaju na iščekivanju donacija predsjednika susjedne države, turističku ponudu sastavljaju sa crkvenom opštinom, a kulturu svode na klerikalno-plemenska saborovanja, u kojima se zloupotrebljavaju i stvaraoci poput Petra Lubarde ili nasljeđe kralja Nikole.

Da o skandaloznoj zloupotrebi đece i mladih, ali i značajnih resursa državnih firmi kojima upravljaju njihovi istomišljenici i ne govorimo. Sve ovo će, uvjereni smo, jednom biti predmet ozbiljnog preispitivanja i sudskih postupaka. Ono što je izvjesno je da je sumorno stanje u Nikšiću vjerni odraz gradskih vlastodržaca.

Građane Nikšića, stoga, pozivamo da se okupe oko onoga što naš grad čini ljepšim mjestom za život. Nakon decenija lošeg upravljanja, koje sada doživljava svojevrsnu kulminaciju, vrijeme je da se podsjetimo kako se može stvoriti sredina dinamične privredne aktivnosti, planskog razvoja i podsticajne kulturne klime. Tome treba da damo doprinos svi zajedno, bez obzira na politička, vjerska i druga uvjerenja, koja zloupotrebljavaju i oni koji bi to, po svom pozvanju, najmanje trebalo da čine.

VEZANE VIJESTI:

Lokalni javni emiter Radio televizija Podgorica d.o.o. | Adresa: 19. decembra br. 13, 81000 Podgorica | PIB: 03328139 | Odgovorno lice: Rade Vojvodić, v.d. izvršnog direktora REDAKCIJA PORTALA: portal@gradski.me | REDAKCIJA RADIJA: radio@gradski.me

Lokalni javni emiter Radio televizija Podgorica d.o.o. | Adresa: 19. decembra br. 13, 81000 Podgorica | PIB: 03328139 | Odgovorno lice: Rade Vojvodić, v.d. izvršnog direktora
REDAKCIJA PORTALA: portal@gradski.me | REDAKCIJA RADIJA: radio@gradski.me

© Gradski Portal 2021. - All rights reserved

Dokumenta