On je svoj govor na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji iskoristio kako bi kritikovao evropske vlade, optužujući ih da ignorišu volju svojih građana, cenzurišu medije, poništavaju izbore, zanemaruju vjerske slobode i ne preduzimaju mjere za zaustavljanje ilegalne migracije, prenosi Politiko.
“Prijetnja koja me najviše zabrinjava u vezi s Evropom nije Rusija. Nije Kina, nije nijedan drugi spoljni akter. Ono što me brine jeste prijetnja iznutra. Povlačenje Evrope od nekih od njenih najosnovnijih vrijednosti – vrijednosti koje dijeli sa SAD-om“, rekao je Vens.
On je kritikovao evropske lidere zbog toga što “bježe od svojih birača”, posebno kada je riječ o migraciji, upozorivši da to može uništiti demokratiju iznutra tako što će obeshrabriti građane da učestvuju u demokratskim procesima.
Vens je odbacio svaku kritiku u vezi s navodnim miješanjem Ilona Maska u evropske izbore.
“Ako američka demokratija može preživjeti deset godina pridika Grete Tunberg, vi možete preživjeti nekoliko mjeseci Maska”, dodao je Vens.
On je pozvao na ukidanje političkih “zaštitnih zidova”, što je bila jasna aluzija na njemački sistem koji sprečava krajnje desničarske partije, poput Alternative za Njemačku, da uđu u vlast – svega devet dana prije saveznih izbora naredne nedjelje.
“U Vašingtonu je sada novi šerif, i pod vođstvom Donalda Trampa, možda se ne slažemo s vašim stavovima, ali ćemo se boriti da odbranimo vaše pravo da ih iznesete u javnoj sferi – bilo da se slažemo ili ne“, rekao je Vens.
On je dodao da “odbacivanjem ljudi, ignorisanjem njihovih zabrinutosti, zatvaranjem medija, poništavanjem izbora, ne štitite ništa”.
“To je najsigurniji način da se uništi demokratija. Ako bježite od svojih birača, Amerika vam ne može pomoći”, poručio je Vens.
Publika u Minhenu, u kojoj su bili eksperti za politiku i odbranu, bila je zatečena Vensovim govorom, ističe briselski portal.
Njegov govor je bio usredsređen uglavnom na pitanja kulturološkog rata i populizma, pri čemu je Vens optužio evropske vlade i, kako ih je nazvao, “povjerenike” Evropske unije da su više zainteresovani za gušenje slobode govora nego za bezbjednost svojih građana.
U jednom trenutku, oštro je kritikovao Ujedinjeno Kraljevstvo, ističući slučaj aktiviste protiv abortusa Adama Smita Konora, koji je prošle godine osuđen zbog kršenja bezbjednosne zone dok se molio u blizini klinike za abortus.
Vens je osudio Vrhovni sud Rumunije zbog odluke iz novembra da poništi prvi krug predsjedničkih izbora u toj zemlji, nakon što je krajnje desničarski kandidat Kalin Georgesku bio optužen da je imao korist od ilegalne kampanje na društvenim mrežama, vođene po uzoru na ruski model.
On je kazao da SAD-u godinama govore da sve što finansira i podržava čini u ime zajedničkih demokratskih vrijednosti.
Prema njegovim riječima, sve, od američke politike prema Ukrajini do digitalne cenzure, prikazuje se kao odbrana demokratije.
„Kada vidimo da evropski sudovi poništavaju izbore i da visoki zvaničnici prijete da će poništiti druge, trebalo bi da se zapitamo da li se držimo dovoljno visokih standarda“, rekao je Vens.
On je kritikovao i politike imigracije, dotičući se tema koje su bile ključne za Trampov povratak na vlast u SAD.
Vens je rekao da se moli za žrtve napada u Minhenu u četvrtak, kada je migrant automobilom uletio u masu ljudi, povrijedivši 28 osoba.
“Koliko puta moramo da pretrpimo ovakve strašne udarce prije nego što promijenimo pravac i povedemo našu civilizaciju u drugom smjeru”, upitao je Vens, dodajući da se broj migranata izvan EU koji su ušli u blok udvostručio od 2021. do 2022. godine.
To je, kako je rekao, rezultat niza svjesnih odluka političara širom kontinenta.
Zauzimajući apsolutistički stav o slobodi govora, Vens je rekao da “duboko vjerujem da ne može biti sigurnosti ako se plašite glasova, mišljenja i savjesti kojima se upravlja vaš sopstveni narod”.
Govor je izazvao zaprepaštenje u Minhenu, gdje je publika očekivala pojašnjenje nedavnih zbunjujućih izjava američke administracije o postizanju mirovnog sporazuma u Ukrajini, njenim stavovima prema Rusiji i mogućem povlačenju američkih trupa iz Evrope.
Vensov govor dolazi u trenutku kada u Evropi vlada konfuzija i frustracija, nakon što je američki ministar odbrane Pit Hegset neočekivano rekao da Ukrajina ne može povratiti granice od prije 2014. godine i da njeno buduće članstvo u NATO-u nije opcija.
