IZVJEŠTAJ OMBUDSMANA U SKUPŠTINSKOJ PROCEDURI

Uslovna osuda i četiri kazne zatvora za silovanje

Prema izvještaju Sudskog savjeta Crne Gore za period od 1. januara do 31. jula prošle godine za krivično djelo silovanje iz člana 204 Krivičnog zakonika u radu je bio 51 predmet, od čega je pravosnažno okončano pet. Sve su osuđujuće presude, i to: jedna uslovna osuda i četiri kazne zatvora.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore (Ombudsman)




To je navedeno u polugodišnjem izvještaju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda koji je u skupštinskoj proceduri. U dokumentu je kratko obrazloženo da su u vezi sa članom 204 Krivičnog zakonika uključeni pokušaji i nedozvoljene polne radnje. Izvještaj ombudsmana se tiče zaštite od diskriminacije sa stanovišta djelovanja institucije za period 1. januar – 31. jul 2024. godine.

Teško ubistvo – 18 slučajeva

Ombudsman je naveo da im je iz Sudskog savjeta saopšteno da su u ovom periodu u radu bila tri predmeta koji se tiču krivičnog djela teško ubistvo iz člana 144, stav 1, tačka 6 Krivičnog zakonika Crne Gore i da nijedan nije okončan. Za krivično djelo teško ubistvo iz člana 144, stav 1, tačka 8 KZCG u radu je bilo 15 predmeta i nijedan nije, takođe, okončan.

U dostavljenom dokumentu Sudskog savjeta navedeno je da su u radu bila dva predmeta koja se tiču krivičnog djela obljuba nad nemoćnim licem iz člana 205 Krivičnog zakonika, od čega je jedan pravosnažno okončan i izrečena je zatvorska kazna. Za krivično djelo ,,obljuba sa djetetom iz člana 206 KZCG u radu je bilo 28 predmeta od čega je jedan pravosnažno okončan i izrečena je kazna zatvora“, a za krivično djelo obljuba zloupotrebom položaja iz člana 207 Krivičnog zakonika u radu su bila dva predmeta koja nijesu okončana.

Za krivično djelo posredovanje u vršenju prostitucije iz člana 210 KZCG u radu je bio jedan predmet koji nije okončan, a za krivično djelo dječja pornografija – prikazivanje pornografskog materijala djeci i proizvodnja i posjedovanje dječje pornografije iz člana 211 KZCG u radu je bilo 16 predmeta, od čega nijedan nije pravosnažno okončan – piše u izvještaju.

Dodaju da za krivično djelo mamljenje djeteta u cilju vršenja krivičnih djela protiv polne slobode iz člana 211 b KZCG u radu su bila dva predmeta koja nijesu pravosnažno okončana.

Statistika pokazuje i da je kada je riječ o krivičnom djelu vanbračna zajednica sa maloljetnikom iz člana 216 KZCG, u radu je bilo osam predmeta od čega su četiri predmeta okončana i to tri izricanjem usiovne osude, a jedan kaznom rada u javnom interesu.

Za krivično djelo oduzimanje maloljetnog lica iz člana 217 KZCG u radu je bilo devet predmeta, od čega su dva pravosnažno okončana i kojima su izrečene uslovne osude; za krivično djelo zapuštanje i zlostavljanje maloljetnog lica iz člana 219 KZCG u radu je bilo osam predmeta, od čega je jedan pravosnažno okončan i izrečena je uslovna osuda – istaknuto je u dokumentu.

Dalje se navodi da je za krivično djelo nedavanje izdržavanja iz člana 221 KZCG u radu bilo 140 predmeta, od čega je pravosnažno okončano 27 predmeta i donijete su osuđujuće presude, odnosno izrečene kazne: kućni zatvor u četiri predmeta; novčana kazna u tri slučaja; obavezno psihijatrijsko liječenje zabilježeno je u dva predmeta; rad u javnom interesu u jednom predmetu, te uslovna osuda u njih 16 i zatvorska kazna u jednom slučaju.

Za krivično djelo povreda ravnopravnosti u zapošljavanju iz člana 225 KZCG u radu je bio jedan predmet koji nije završen. Za krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje iz člana 370 KZCG u radu su bila četiri predmeta od čega je jedan pravosnažno okončan i izrečena je kazna zatvora. A za krivično djelo zločin protiv čovječnosti iz člana 427 KZCG u radu je bio jedan predmet koji nije okončan.

Za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 428 KZCG u radu je bio jedan predmet koji nije okončan. Za krivično djelo rasna i druga diskriminacija iz člana 443 KZCG u radu je bio jedan predmet koji nije pravosnažno okončan – navodi se u dokumentu.

Istaknuto je da je od 1. januara do 31. jula 2024. godine evidentirano 20 tužbi čija je vrsta spora diskriminacija, dok je 27 predmeta prenijeto iz prethodne godine, iz čega proizilazi da je tokom 2024. godine do 31. jula u radu bilo 47 predmeta. Završeno je 11 predmeta, od čega su tri predmeta pravosnažna. Oštećene osobe su pet žena, devet muškaraca i jedna NVO organizacija. U odnosu na vrstu odluka, kako je objašnjeno, donijeto je u jednom slučaju djelimično usvajanje tužbenog zahtjeva; u tri predmeta je donešena presuda – odbijanje tužbenog zahtjeva. Rješenje o obustavljanju parničnog postupka donešeno je u jednom predmetu, te u dva rješenje o odbačaju tužbe. Zabilježena su tri rješenja o povlačenju tužbe, a usvojen je jedan tužbeni zahtjev. Prosječno vrijeme trajanja ovih predmeta je 299 dana.

Sudski savjet nije dostavio podatke o osnovu diskriminacije, uz obrazloženje da nijesu u mogućnosti da dostave tražene podatke, jer se ta vrsta spora u trenutnom informacionom sistemu zavodi kao „naknada štete“, ali ne i po kojem osnovu – navedeno je u dokumentu ombudsmana.

Utvrdili diskriminaciju u 51 predmetu

Sektor za zaštitu od diskriminacije, ranjivih grupa i rodne ravnopravnosti ombudsmana je od januara do 31. jula prošle godine imao u radu 178 pritužbi, od kojih je u 66 predmeta meritorno odlučeno, dok je u 51 predmetu utvrđena diskriminacija i/ili povreda drugog prava i dato je 99 preporuka. Nije ispoštovano 18 preporuka.

Kao prethodnih godina, najveći broj pritužbi podnijet je u oblasti rada i zapošljavanja – 70.

Po osnovu nacionalne pripadnosti podnijeto je 18 pritužbi, od čega je u deset predmeta utvrđena diskriminacija i/ili povreda drugog prava i date su preporuke. Po osnovu društvenog ili etničkog porijekla podnijeto je pet pritužbi, od čega su u dva predmeta utvrđene povrede i date preporuke, dok je jedan predmet okončan ukazivanjem. Navedeno je da je po osnovu jezika podnijeta jedna pritužba, te da je u tom predmetu utvrđena povreda. Diskriminaciji po osnovu vjere ili uvjerenja je prigovarano u tri predmeta, od čega je jedan okončan ukazivanjem. Po osnovu političkog ili drugog mišljenja podnijeto je sedam pritužbi, od čega je u tri predmeta utvrđena povreda.

Po osnovu pola, promjene pola, rodnog identiteta podnijeto je pet pritužbi, od čega je u tri predmeta utvrđena povreda i data preporuka. Po osnovu seksualne orijentacije i/ili interseksualne karakteristike podnijeta je jedna pritužba, dok su po osnovu zdravstvenog stanja podnijete dvije pritužbe od kojih je u jednoj utvrđena povreda – piše u dokumentu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

Po osnovu invaliditeta podnijeto je 18 pritužbi, od čega je u pet predmeta utvrđena povreda, dok je jedan predmet okončan ukazivanjem. Po osnovu starosne dobi, podnijeto je pet pritužbi, od čega je u četiri predmeta utvrđena povreda. Navedeno je da su po osnovu bračnog ili porodičnog stanja podnijete dvije pritužbe, dok je u jednoj utvrđena povreda. U 20 okončanih predmeta je prigovarano diskriminaciji po osnovu pripadnosti grupi ili pretpostavci o pripadnosti grupi, političkoj partiji ili drugoj organizaciji, pa je u 11 predmeta utvrđena diskriminacija i/ili povreda drugog prava upućene su preporuke, dok je jedan predmet okončan ukazivanjem. N.Đ.

Nije ispoštovana preporuka da Nikolaidis dobije izvinjenje

Ombudsman je konstatovao da preporuka u predmetu u odnosu na Opštinu Herceg Novi nije ispoštovana, gdje je traženo da se u koorelaciji sa direktnim akterima spornog karnevalskog spaljivanja lutke uputi javno izvinjenje Andreju Nikolaidisu.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda je istakao da je u predmetu karnevalskog spaljivanja lutke u liku književnika i publiciste, dobitnika istaknutih domaćih i međunarodnih priznanja i kolumniste, ne može predstavljati dozvoljeni oblik izražavanja kao bunta na političku i društvenu stvarnost.

Podsjetio je da karnevalsko spaljivanje treba da simbolizuje protest protiv negativnih pojava, odluka i praksi kreiranih sa pozicija moći i odlučivanja, protest protiv ugnjetavanja, diskriminacije, nasilja, govora mržnje i drugih pojava koje urušavaju koncept demokratskog i slobodnog društva.

U izvještaju ombudsmana je istaknuto da prisutnost govora mržnje pretežno u onlajn prostoru zahtijeva pravo vremeno i adekvatno reagovanje, kroz mehanizme samoregulacije, ali i postupke utvrđivanja krivično – pravne i prekršajno – pravne odgovornosti.

Ostavite komentar

0 Komentari
Inline Feedbacks
View all comments

Najnovije

Povezani članci