Autokratije su u većini među zemljama u razvoju i zemljama ubrzanog razvoja, pokazuje studija njemačke fondacije Bertelsman. Kancelar Olaf Šolc upozorava da demokratiju moraju da brane ljudi, piše Dojče vele.
Brojke su otrežnjavajuće: prema novoj studiji, kvalitet demokratije se pogoršao u posljednjih 20 godina u 137 zemalja koje se mogu opisati kao zemlje u razvoju ili kao takozvane zemlje ubrzanog razvoja. Prema „Indeksu transformacije Fondacije Bertelsman“, danas postoji 63 demokratija naspram 74 autokratije, piše Dojče vele.
Na predstavljanje Indeksa transformacije Fondacija je ovog ponedjeljka (18. mart) pozvala i njemačkog kancelara Olafa Šolca (SPD). S obzirom na to da je desničarski populizam u porastu i u Njemačkoj, Šolc je rekao da je zadovoljan što su stotine hiljada ljudi nedavno zbog toga izašle na ulice: „To nije došlo odozgo ili od stranaka. Tačno je da moramo da razmišljamo o odbrani demokratije, ali to nije igra i to se ne radi na internetu, već smo to mi. Mi moramo sami da zaštitimo demokratiju“.
Ono što u Njemačkoj još uvijek uspijeva u mnogim zemljama svijeta postaje sve teže. Prema studiji Fondacije Bertelsman, samo u posljednje dvije godine, koje obilježavaju nova geopolitička situacija, ruski agresorski rat protiv Ukrajine i pandemija korone, izbori u 25 zemalja bili su manje slobodni i pošteni nego prije. Istovremeno, u 39 zemalja sve više su ograničene sloboda izražavanja i sloboda štampe.
Pandemija pogoršala situaciju
Sabine Doner, koja je učestvovala u izradi studije, za Dojče vele govori o tome kakve je posljedice na demokratski razvoj ostavila pandemija tokom koje je uvođen policijski čas i privremeno su ograničavane građanske slobode.
„Pandemija je bila prilika da se još više ograniče prava i da se još više moći koncentriše u rukama vlada. Ali, u suštini, pandemija nije stvorila probleme. Oni su već postojali – ističe ona.
Njemačka Fondacija Bertelsman tvrdi da je njena studija najveće i najopsežnije istraživanje te vrste. Ona se bazira na 5.000 stranica izvještaja o zemljama koje fondacija sastavlja uz pomoć 300 stručnjaka, univerziteta i „trastova“ mozgova u oko 120 zemalja. U njoj se ispituje stanje demokratije, ekonomski razvoj i načini na koji vlade djeluju. Sve tri kategorije trenutno su na istorijski najnižem nivou.
Pozitivan trend: Demokratije se polako bude
Ipak, Sabine Doner ne želi da očajava, uprkos svim negativnim izvještajima. Ona ukazuje da u etabliranim demokratijama raste svijest da svijet postaje sve manje slobodan.
U posljednje dvije do četiri godine, građani i vlade, demokratske države, uključujući i nas ovde u Njemačkoj, postali su oprezniji u pogledu izazova koji proizlaze iz autokratije. Ti izazovi su znatno veći nego prije deset godina, ali mislim da smo sami za to krivi – ocijenila je ona.
Da li su demokratije suviše spore i nefleksibilne?
Autoritarni vladari vole svoje postupke da pravdaju tvrdnjom da su demokratije suviše glomazne, nedovoljno fleksibilne i da više ne mogu da održe korak s globalnom konkurencijom. Studija se suprotstavlja takvim tvrdnjama: ako procjenjujete koliko su djelotvorne vlade, recimo tokom pandemije, onda vidite da su loše organizovani i korumpirani režimi poput onih u Kambodži, Venecueli ili Zimbabveu prošli najgore. Svih 45 zemalja s najnižom efikasnošću ne spadaju u demokratije.
Sabine Doner tvrdi da se autokratije ne ponašaju razboritije od demokratija u kriznim vremenima, što je, kaže, bilo vidljivo i u ponašanju Kine tokom pandemije.
Vidjeli smo to u pandemiji korone, kada je postalo jasno da strogi karantin ne funkcioniše. I vidjeli smo da je bilo velikih protesta, uprkos svoj represiji. Ne samo da je u autokratiji teže prepoznati pogrešne postupke, nego ih je teže i ispraviti. A autokratije mogu da se nađu i pod pritiskom, jer stanovništvo nije zadovoljno rezultatima – navela je ona.
Građanske inicijative su ključne
Građanske aktivnosti ljudi koji podržavaju slobodne izbore, slobodu štampe i podjelu vlasti ostaje ključno kada je riječ o suzbijanju autokratskih tendencija. Ako tu postoji kontinuirani pritisak, onda odbrana od autokratskih tendencija može da bude uspješna. U studiji se kao primjeri navode nedavni izbori u Keniji i Zambiji, kao i oni u Poljskoj i Moldaviji.
A da li kulturni ili vjerski uticaji u tome igraju manju ulogu. Odnosno, mogu li npr. muslimanske zemlje poput onih u Zalivskom regionu same da potisnu autokratske tendencije? Sabine Doner kaže da „nije sigurna zašto to ne bi uspjelo“.
Uzmimo za primer Tajvan ili Južnu Koreju. To su zemlje kojima se dugo upravljalo autokratski i koje su se u početku ekonomski modernizovale. Sada su one veoma stabilne i uspješne demokratije. Ne postoji nekakav automatski mehanizam koji to sprečava – rekla je ona.
Pozitivni primjeri: Južna Koreja, Kostarika, Čile, Urugvaj
Glavni zaključak studije glasi: sve zemlje još uvijek najbolje prolaze ako su demokratske i u njima postoji vladavina prava. U saopštenju koje prati objavljivanje „Indeksa transformacije 2024.“ o državama poput Južne Koreje, Kostarike, Čilea, Urugvaja i Tajvana navodi se: „Usidrene u vladavini prava i strateški orijentisane – njihova javna uprava ne samo da obezbjeđuje dobre rezultate u obrazovanju, zdravstvu i poboljšanju životnog standarda, već i kad je u pitanju jačanje demokratije.“
A tamo gdje demokratija već funkcioniše, vlade, prema studiji, moraju da traže konsenzus kod najširih mogućih grupa stanovništva – mnogo više nego prethodnih godina. Čak i ako to postaje sve teže u atmosferi sve veće polarizacije.
Izvor: DW
