Razapet između ekonomskih i političkih moćnika Kine i Indije, sa nešto više od 760.000 stanovnika, Butan poznat kao “najsrećnija zemlja na svijetu” i po svojoj nekonvencionalnoj mjeri nacionalnog razvoja: bruto nacionalna sreća.

Koncept je 1972. godine uveo četvrti kralj Butana, Jigme Singye Wangchuck. Izbjegavajući tradicionalne ekonomske kvalifikacije, Butan ocjenjuje ukupnu dobrobit svoje zemlje na osnovu održivog i ravnopravnog društveno-ekonomskog razvoja, očuvanje okoline, očuvanja i promocije kulture i dobrog upravljanja.

Dok ovo kraljevstvo otvara granice, budistički monah Khedrupchen Rinpoche podijelio je svoje tajne zbog razumijevanja jedinstvenog pristupa nacije sreći.

“Sreća je briga svih. Bez obzira da li to priznajete ili ne, ovo je svrha svakog ljudskog bića”, kaže peti reinkarnirani i čelnik hrama Sangchen Ogyen Tsuklag u Trongsi.

Rinpoche, piše BBC, zna sve o potrazi za srećom. Dolazeći na svoju poziciju sa 19 godina, 2009. godine, bio je jedan od najmlađih Rinpochesa (duhovni učitelj) u Butanu u to vrijeme. Posljednjih 12 godina života posvetio je poučavanju svijeta o budističkim principima i načinu na koji se oni mogu primijeniti kako bi život učinili srećnijim svaki dan, bez obzira na kulturu ili vjeru.

Šta je bruto nacionalna sreća

“Bruto nacionalna sreća je skup kolektivnih uslova koji su općenito potrebni za dobar život”, rekao je Rinpoche.

Prije pandemije, on je putovao svijetom držeći predavanja i radionice kroz svoju Neykor inicijativu. Takođe, radio je na izgradnji prve budističke akademije u Butanu koja će biti otvorena za sve zainteresovane za učenje o budističkoj filozofiji, bez obzira na porijeklo ili vjeru.

“Sve što sam radio stavljeno je na čekanje. Odlučio sam vidjeti ovo kao priliku da produbim sopstveno iskustvo i izolujem se. Otišao sam u planine i živio tamo s vrlo malo hrane, u teškim vremenskim uslovima, bez zaklona, osim u pećini. To mi je dalo vremena da zaista upijem vlastita učenja. Ono što je postalo vrlo jasno je da prava sreća nema veze sa spoljnim pojavama, to je urođeno”, kaže ovaj monah.

Naravno, Rinpoche je naglasio da ne treba ići u takve krajnosti da bi se pronašao mir.

“Moramo da prestanemo da tragamo za srećom u iskustvima izvan nas samih. Postoje, po mom mišljenju, četiri stuba – ljubaznost, saosjećanje, nevezanost i karma, koju svako može lako prihvatiti u bilo kojem trenutku svog života, s bilo kojeg mjesta”, kaže Rinpoche.

Prema njegovim riječima, ljubaznost je “ključ stvaranja sreće ne samo na ličnom nivou, već i za druge”. Naglasio je važnost da prvo budete ljubazni prema sebi i kako to dovodi do saosjećanja prema drugima.

“Morate voljeti sebe i zaista znati da ste, bez obzira na okolnosti, dovoljno dobri. Odatle možete to prenijeti na druge”, kazao je on. Rinpocheov treći stup, nevezanost ili nepostojanost, je budistički koncept koji je u korijenu butanske kulture.

Kad nešto pođe po zlu nemojte da padate u depresiju

“Kad nešto pođe po zlu, nemojte odmah postati depresivni jer će se stvari promijeniti. Ako prihvatimo da su sve stvari nestalne, to znači da može doći do promjene, a s promjenom postoji i nada. Prihvaćanje da stvari ne traju, uključujući uspjeh i bogatstvo, omogućava vam da zaista cijenite ono što vam je pri ruci”, rekao je Rinpoche.

Prema Rinpocheu, četvrti stub, karma, nije ono što izgleda.

“Karma je potpuno pogrešno shvaćena. Većina ljudi misli da to znači da ako učinite nešto loše, da će vam se dogoditi nešto loše, poput oblika univerzalne osvete ili kazne. To nije to. Radi se o uzroku, stanju i prihvatiti da vaši postupci i izbori imaju uticaj na svijet oko vas. To je poput sadnje sjemena drveta. Ako posadimo sjeme manga, dobićemo drvo manga. Ne možemo posaditi sjeme jabuke i očekivati drvo manga za uzgoj”, kaže on uz smijeh. “Vjerovanje u karmu prilika je za vas da se promijenite, oblikujete, da zaista radite na tome ko želite postati i učiniti ono što želite postići”, dodaje.

Da postoji jedan savjet koji bi Rinpoche mogao podijeliti sa svijetom, to bi bio sljedeći:

“Uvijek zapamtite da je najvažnije živjeti život u sadašnjem trenutku i da sreća nije nusprodukt spoljnih faktora, već rezultat pozitivnog stava vašeg uma. Sreća je svima na dohvat ruke”.

Zajedništvo i pomaganje drugima

Chunjur Dozi, bivši turistički vodič, vjeruje da je osjećaj kolektivne samilosti Butana ukorijenjen u religiji.

“Imamo snažan osjećaj zajedništva za pomaganje drugima, koji dolazi od većine stanovništva, koje je budističko. Uvijek smatram da li će ono što radim biti od koristi zajednici”, kaže on.

Nakon što više nije mogao raditi kao vodič tokom pandemije, Dozi je preispitao svoju perspektivu i vratio se u svoje selo Tekizampa u maju 2020.

“Najteže mi je bilo nositi se s gubitkom posla za koji sam mislio da je siguran. Međutim, nisam bio bez ikakvih alternativa. Mogao sam se vratiti u svoje selo i vratiti se na zemlju, uzgajati i prodavati proizvode. Od tada je iskoristio svoje iskustvo kao turistički vodič kako bi angažovao svoje vršnjake u pronalaženju načina za promociju lokalne kulture turistima sada kada je Kraljevina ponovo otvorila svoje granice. Podstakao sam ljude da razrade naše domaće recepte s crvenom rižom kako bi bili što autentičniji kako bi ljudi mogli naučiti o našoj domaćoj kuhinji”, rekao je.

Osim što je prihvatila dobrotu i saosećajno živjela prema drugima, pandemija je takođe pojačala važnost dobrodošlice promjenama u Doziju. Od povratka u svoje selo naučio je stolarstvo i pomagao svojim komšijama u popravljanju kuća dok su se bavili velikim komunalnim projektom.

Problema ima kao i svugdje

Iako Rinpoche tvrdi da je Butan “nevjerovatno miran i da ima ovo veličanstveno i netaknuto prirodno okruženje, on priznaje da Kraljevstvo ima svojih problema, kao i svugdje drugdje. Inflacija nastavlja rasti, nesigurnost s hranom je takođe stvarnost, jer Butan uvozi oko 50 posto hrane,. Uticaj zatvaranja granica od marta 2020. do avgusta 2021. takođe je značio da je i najmanje 50.000 pojedinaca koji rade u turističkoj industriji izgubilo posao i sredstva za život, poput Dozija.

Ipak, dobro upravljanje, jedan od kamena temeljca GNH -a, bilo je ključno za opstanak Butana tokom cijele pandemije. Brzi odgovor vlade na društveno-ekonomski uticaj koronavirusa pohvalio je međunarodna zajednica jer je odgodio plaćanje poreza i izdao novčanu pomoć građanima. Članovi parlamenta donirali su mjesečnu platu za pomoć. Vlada je takođe dala prioritet vakcinaciji svojih građana i trenutno je 90,2 posto populacije koja ispunjava uslove potpuno vakcinisano.

“Ono što je posebno u vezi s Butancima je to što uvijek postoji ujedinjeni osjećaj zahvalnosti, zajedničke dobrobiti i nacionalnog identiteta”, kazao je Thinley Choden, poduzetnik i konsultant.

Choden vjeruje da je dio razloga zašto Butanci sreću gledaju drugačije od drugih kultura i njihova sposobnost da pomire prošlost i sadašnjost.

“Butanska kultura snažno je ukorijenjena u našim tradicijama i duhovnim vrijednostima, ali mi smo vrlo progresivno i praktično društvo. Uopšteno, naša kultura i religija nisu propisane i nisu crno-bijeli izbor, već se kreću srednjim putem u svakodnevni život”, kaže on.