“Pokrenut je jedino prekršajni postupak protiv Čindraka, koji se na snimku dopisnice TV Vijesti iz Bijelog Polja vidi kako joj ne dozvoljava da snima dešavanja ispred kuće Lazovića u bjelopoljskom mjestu Orahovac. Novinarka je, preko pravnog zastupnika advokata Veselina Radulovića, uložila pritužbu Višem tužilaštvu u Bijelom Polju na odluku niže tužilačke instance, u kojoj se između ostalog navodi da je njegova odluka može biti podsticajna za one koji prijete i sprječavaju novinare da rade posao. „…Jer osumnjičeni ili neko drugo lice mogu fizički ometati novinara ili drugo lice koje obavlja poslova od javnog značaja i to na način kojim se ugrožava bezbjednost, a da za to ne odgovaraju samo ako ne upućuju direktne verbalne prijetnje“W”, navode u saopštenju.
Advokat Radulović je u pritužbi Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju tražio preispitivanje rješenja Osnovnog tužilaštva o odbačaju prijave, navodeći da odluka sadrži paušalne navode u ciju
oslobađanja prijavljenih od krivičnog progona.
“Tužiteljka Jelena Vučetić je saslušala one na koje je novinarka ukazala da su je ometali i vrijeđali, ali i druge svjedoke koji su u rođačkim i kumovskim odnosima sa porodicom Lazović, a koji su bili prisutni ispred njihove porodične kuće 14. aprila. Advokat skreće pažnju na to, problemetizujući što se prihvata svaki navod osumnjičenih i istovremeno ignorišu navodi oštećene i dokazi koje je dostavila i na koje je ukazala. Veći dio rješenja sastoji se u citiranju navoda osumnjičenih koji su negirali izvršenje krivičnog djela i drugih saslušanih lica koji su u rođačkim i kumovskim odnosima sa porodicom Lazović. Međutim, u rješenju se zanemaruje činjenica da je ošećena ukazala da su kritičnom prilikom u jednom vremenu u blizini bili pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja koji su vršili službenu radnju pretresa, pa je nerazumljivo zašto tužilaštvo nije ni pokušalo da od tih lica prikupi potrebna obavještenja“, podsjeća advokat.
Ispričali su tužiteljki da nije imala prsluk sa oznakom PRESS, da nije imala akreditaciju, da nije smijela da snima. Jedan je čak objasnio da je ekspret za novinarska pravila, tvrdeći da je netačna
izjava novinarke da je na poleđini telefona imala pres legitimaciju.
“Za tužilaštvo, kako se vidi iz Rješenja, nije bilo od značaja što je Hajdarpašić rekla da je bila autom zagrađena da ne može da izađe, što je bila potresena i plakala u automobilu nakon incidenta, kao ni izvještaj psihijatra koji je konstatovao njenu iznemirenost i strah koji je pretrpjela. Oni nisu saslušali ni pripadnike Interventne jedinice policije – koji su je vratili sa lica mjesta, jer uslijed straha i stresa nije bila u stanju da vozi aputomobil. Tužiteljka Jelena Vučetić je utvrdila da nema elemenata krivilnog djela jer novinarku niko nije tukao, bez obzira što je iz događaja jasno da je više osoba verbalno atakovalo na nju, vrijeđalo je, mahalo rukama ka njoj, preprečilo joj izlaz automobilom, pravdajući to tvrdnjama da ne može da snima na privatnom imanju. Iako je većina u izjavama tvrdila da Hajdarpašić nije bila uznemirena, već da je bila verbalno agresivna a oni veoma kulturni, bivši predsjednik opštine Bijelo Polje Aleksandar Žurić potvrdio je da je znao ko je ona, navodeći da su ranije korektno sarađivali. Rekao je tužiteljki da je tog dana bila vidno uznemirena. Novinarka je u izjavi policiji prethodnoo rekla da je Žurić pokušavao da smiri situciju tog 14.aprila u Orahovici”, kažu iz DPNCG.
Podsjetimo, Savjet za građansku kontrolu rada policije ranije je utvrdio da javnost, a to znači i građani, mogu da snimaju policijske akcije. Takođe, pretresanje porodične kuće Zorana Lazovića koji
je godinama bio u vrhu Agencije za nacionalnu bezbjednost i Uprave policije, događaj je od javnog značaja jer Specijalno državno tužilaštvo sumnja da je zloupotrebio službenu dužnost.
Okupljanje kumova, rođaka i prijatelja u znak podrške Lazovićevoj porodici i njemu ( „porodica Lazović je ugledna“), takođe je od javnog interesa. Posebno, jer je prije Zorana Lazovića uhapšen i
njegov sin, pod sumnjom da je bio dio organizovanog kriminalnog klana optuženog za najteža krivična djela.
“Obojica su bivši javni funckioneri, pripadnici bezbjednosnog sektora, čiji je posao bio da rade na uspostavljanju vladavine prava a za to su ih plaćali građani. Podsječamo, izvještavanje o korupciji i deformacijama u dijelovima vlasti, obaveza je novinara. Zbog svega ovog, pozivamo Više tužilaštvo u Bijelom Polju da još jednom razmotri događaj od 14.aprila, rukovodeći se standardima Savjeta Evrope i Evropskog suda za ljudska prava i slobode, značaja uloge medija u demokratskoj kontroli vlasti, važnost da novinari slobodno i bez prijetnji rade posao od javnog značaja.”, poručili su iz DPNCG.