Ova odluka, kako navodi New York Times koji je imao uvid u dokument, znači da Tramp de facto smatra da se Sjedinjene Države nalaze u „oružanom sukobu“ s kartelima. Na taj način predsjednik SAD-a učvršćuje tvrdnju da ima izvanredna ratna ovlašćenja, poput onih koja omogućavaju ubistva osumnjičenih bez suđenja, njihovo neograničeno pritvaranje i procesuiranje pred vojnim sudovima.
Odluka dolazi nakon tri vojne operacije prošlog mjeseca u Karipskom moru, u kojima su američke specijalne jedinice napale čamce za koje je tvrdilo da prevoze drogu, pri čemu je ubijeno ukupno 17 osoba. U najnovijem slučaju 15. septembra ubijena su trojica članova posade, a u izvještaju upućenom Kongresu navedeni su kao „nezakoniti borci“.
Pravne dileme i oštre kritike
Pravni stručnjaci upozoravaju da je riječ o spornom i opasnom presedanu. Geoffrey S. Corn, bivši pravni savjetnik američke vojske za pitanja ratnog prava, ocijenio je da karteli ne ispunjavaju kriterije za „neprijateljske oružane snage“ jer njihovo djelovanje, iako kriminalno, nije isto što i oružani napad na Sjedinjene Države. „Ovo nije pomjeranje granica, ovo je njihovo uništavanje“, poručio je Corn, naglašavajući da međunarodno pravo zabranjuje vojsci namjerno gađanje civila, pa i osumnjičenih kriminalaca, koji nisu direktno uključeni u neprijateljstva.
Ni Bijela kuća nije odgovorila na zahtjeve za komentar, dok administracija nastavlja isticati da godišnje od predoziranja drogom u SAD-u umre oko 100.000 ljudi, što koristi kao opravdanje za radikalne mjere.
Zanimljivo je da su vojne operacije usmjerene uglavnom na plovila koja dolaze iz Venezuele, iako stručnjaci upozoravaju da najveći val predoziranja u SAD-u potiče od fentanila koji se švercuje iz Meksika. Upravo zbog toga, pravnici i analitičari kažu da argumentacija administracije nije samo činjenično sporna, već i pravno krhka.
„Rat protiv droge“ postaje stvarni rat
Iako američki političari decenijama govore o „ratu protiv droge“ u prenesenom smislu, Tramp je otišao korak dalje – uveo je terminologiju stvarnog rata protiv kriminalnih mreža. To, smatraju stručnjaci, otvara vrata ozbiljnim zloupotrebama jer se osumnjičeni dileri, koji bi inače bili uhapšeni i izvedeni pred sud, sada mogu likvidirati na licu mjesta uz opravdanje da su „neprijateljski borci“.
U dokumentu upućenom Kongresu Tramp tvrdi da karteli djeluju kao „ne-državne oružane grupe“ čije aktivnosti predstavljaju „oružani napad na Sjedinjene Države“, te da se SAD nalazi u „neinternacionalnom oružanom sukobu“ s njima.
No, kritičari ističu da administracija nije jasno navela kojim se kriterijima vodi prilikom određivanja ko je dovoljno povezan s kartelima da bi bio legitimna vojna meta. Takođe, ostaje nejasno da li grupe poput ozloglašenog venecuelanskog „Tren de Aragua“, koje američke službe prate, uopšte ispunjavaju standard organiziranih oružanih snaga. Prema ranijim obavještajnim procjenama, riječ je o „labavo povezanom skupu kriminalnih ćelija“ koje teško mogu koordinirati složenije vojne akcije.
Time se otvara pitanje – da li Trampova administracija zaista vodi rat, ili koristi retoriku i pravne konstrukcije kako bi opravdala smrtonosne vojne operacije protiv osumnjičenih krijumčara droga?
