Jedan dobro upućen izvor izjavio je: „Sve je jasnije da Amerikance ne zanima evropski stav. Kažu da Evropljani mogu raditi što god žele.“ Ruski predsjednik je u četvrtak potvrdio da bi pravno priznavanje Krima te regija Donjeck i Lugansk kao ruskog teritorija od strane Vašingtona bilo ključno pitanje u pregovorima, prenosi Index.
Revidirana mirovna strategija
Kremlj je u petak potvrdio da je primio revidiranu strategiju za okončanje rata, sastavljenu nakon hitnih razgovora ukrajinskih i američkih zvaničnika prošlog vikenda u Ženevi. Prvobitni mirovni plan od 28 tačaka, koji je formulisao Vitkof nakon razgovora s ruskim zvaničnicima, nudio je američko „de facto“ priznavanje Krima i dviju istočnih regija Donbasa. Strategija je takođe predlagala „de facto“ priznavanje teritorija pod ruskom kontrolom iza linije ratišta u regijama Herson i Zaporižja nakon postizanja prekida vatre.
U Ženevi je dogovoren novi plan od 19 tačaka, koji je manje povoljan za Moskvu, no više izvora tvrdi da su američke ponude o priznavanju teritorija i dalje dio strategije.
Čvrst stav Kijeva
Prema planu, Kijev ne bi bio prisiljen formalno priznati rusku kontrolu nad teritorijama koje je Rusija ilegalno anektirala od 2014. godine. Naime, ukrajinski ustav brani bilo kojem predsjedniku ili vladi ustupanje teritorija bez prethodnog referenduma. Andrij Jermak, šef kabineta ukrajinskog predsjednika, i Rustem Umerov, njegov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, trebali bi ovog vikenda otputovati na Floridu na sastanak s američkim zvaničnicima u Trampovom odmaralištu Mar-a-Lago.
U novom intervjuu za The Atlantic, Jermak je bio jasan: „Nijedna razumna osoba danas ne bi potpisala dokument o odricanju od teritorija.“ Dodao je: „Dok god je Zelenski predsjednik, niko ne bi trebao računati na to da ćemo se odreći teritorija. On neće potpisati ustupanje teritorija. Ustav to zabranjuje.
Niko to ne može učiniti, osim ako ne želi ići protiv ukrajinskog ustava i ukrajinskog naroda.“ Najnoviji predlog ostavlja prazna mjesta za najspornija pitanja, uključujući konačne teritorijalne ustupke, koja bi se trebala riješiti tek nakon otvorenih razgovora Zelenskog i Trumpa.
Zabrinutost evropskih saveznika
Očigledna ponuda Vašingtona izazvala je uzbunu među evropskim saveznicima, koji su više puta odbacili bilo kakav mirovni sporazum koji bi odobrio prekrajanje granica silom. Nakon sastanka „koalicije voljnih“ u srijedu, čelnici su izjavili: „Bili su jasni po pitanju načela da se granice ne smiju mijenjati silom. To ostaje jedno od temeljnih načela za očuvanje stabilnosti i mira u Evropi i šire.“
Evropski protivpredlog na izvorni plan od 28 tačaka nije sadržavao preporuku za priznavanje ruske kontrole nad ukrajinskim teritorijem, već je predlagao da se „teritorijalna pitanja rasprave i riješe nakon potpunog i bezuslovnog prekida vatre“.
Diplomatski zaokret i Putinovi planovi
Do sada su SAD i Evropa odbijali priznati rusku kontrolu nad Krimom, poluostrvom koji je Putin ilegalno anektirao 2014. godine. Ponuda legitimiteta nad otetim teritorijem predstavljala bi drastično odstupanje od diplomatske prakse u korist države agresora.
U novom dokumentu o strategiji nacionalne sigurnosti koji je objavio Kremlj, Putin obećava integraciju okupiranih područja Ukrajine u ruski sustav u roku od deset godina. Moskva je proglasila aneksiju Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporižja u rujnu 2022., iako nikada nije u potpunosti osvojila te teritorije, što pokazuje da Putin ne razmišlja o ustupcima kako bi okončao gotovo četverogodišnji sukob.
Najnovija otkrića pojačavaju strahove u Evropi da će Vašington nametnuti Kijevu nepovoljan sporazum. Posljednjih su dana procurjeli telefonski razgovori koji navodno pokazuju kako je Trampov glavni pregovarač Vitkof podučavao ruske zvaničnike kako pridobiti Bijelu kuću, posebno u vezi s potrebom da se Ukrajina odrekne Donjecka. Obavještajni stručnjaci sugerišu da je neka evropska agencija mogla namjerno otkriti ove informacije kako bi razotkrila bliske veze između predsjednikovog pomoćnika i Kremlja.
