Na londonskom tržištu barelom se poslijepodne trgovalo po 5,48 USD višoj cijeni nego na zatvaranju tržišta na kraju prošle sedmice, od 78,35 USD. U Njujorku je barel poslijepodne bio skuplji 4,26 USD i koštao je 71,28 USD, prenosi Hina.
Tržišta su u ponedjeljak reagovala na subotnji američko-izraelski napad na Iran. Teheran je uzvratio napadima na Izrael i na američke vojne baze u zemljama uz Persijski zaliv, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate (UAE), Katar i Kuvajt.
Iranski ministar vanjskih poslova, Abbas Araqchi, poručio je u nedjelju da za sada ne planiraju zatvarati Hormuški moreuz.
Iran proizvodi 3,3 miliona barela nafte dnevno i još oko 1,3 miliona barela kondenzata i drugih tečnih ugljikovodonika. Glavni kupac iranske nafte je Kina.
Brodari su ipak zaustavili pošiljke u Persijskom zalivu, a grupa osiguravača objavila je da će od 5. marta obustaviti pokriće za ratni rizik u regiji.
Eksplozije su se u subotu čule na iračkom ostrvu Khargu na sjevernom dijelu Persijskog zaliva, s terminalima za izvoz čak 90 odsto iranske nafte.
“Skok cijena nafte bio je očekivan i veće je iznenađenje što je tokom dana ublažen”, smatraju analitičari ING-a Ewa Manthay i Warren Patterson.
Grupa od osam proizvođača u sklopu Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njihovih saveznika objavila je u nedjelju da će od aprila povećati proizvodnju za 206 hiljada barela dnevno, nagovještavajući nešto brži tempo normalizacije snabdijevanja.
OPEC je odvojeno objavio da je barel korpe nafte njegovih članica u petak bio skuplji 43 centa i koštao je 70,07 USD.
