Ova odluka predstavlja značajan prekid saradnje s najbližim saveznikom i partnerom te naglašava rastući skepticizam oko zakonitosti američke vojne kampanje u Latinskoj Americi, piše CNN.
Godinama je Ujedinjeno Kraljevstvo, koje kontroliše niz teritorija na Karibima gdje ima obavještajne resurse, pomagalo SAD-u locirati sumnjiva plovila kako bi ih američka Obalna straža mogla presresti.
To je podrazumijevalo zaustavljanje brodova, ukrcavanje, pritvaranje posade i zapljenu droge. Obavještajni podaci obično su slani Zajedničkoj međuresornoj radnoj skupini Jug, smještenoj na Floridi, koja radi na suzbijanju ilegalne trgovine drogom.
Promjena američke strategije
Međutim, nakon što je SAD u septembru počeo izvoditi smrtonosne napade na plovila, Velika Britanija se zabrinula da bi se obavještajni podaci koje su pružili mogli koristiti za odabir meta. Britanski zvaničnici vjeruju da američki vojni napadi, u kojima je ubijeno 76 ljudi, krše međunarodno pravo, navode izvori. Pauza u razmjeni obavještajnih podataka započela je prije više od mjesec dana.
Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava, Volker Tirk, izjavio je prošlog mjeseca da napadi krše međunarodno pravo i predstavljaju „vansudsko ubijanje“. Izvori su za CNN potvrdili da se Ujedinjeno Kraljevstvo slaže s tom ocjenom.
Britanska ambasada u Vašingtonu i Bijela kuća nisu odgovorili na zahtjeve za komentar, dok je zvaničnik Pentagona za CNN rekao da „ne govore o obavještajnim pitanjima“.
Pravno opravdanje SAD-a
Prije nego što je američka vojska u septembru počela uništavati plovila, suzbijanjem ilegalne trgovine drogom bavile su se agencije za sprovođenje zakona i Obalna straža. Članovi kartela i krijumčari tretirani su kao kriminalci s pravom na pravičan postupak – u čemu je Ujedinjeno Kraljevstvo rado pomagalo.
No, Trampova administracija ustvrdila je da američka vojska može legalno ubijati osumnjičene trgovce drogom jer oni predstavljaju neposrednu prijetnju Amerikancima i „neprijateljski su borci“ u „oružanom sukobu“ sa SAD-om, stoji u dopisu poslanom Kongresu.
Taj je argument pojačan mišljenjem Kabineta pravnog savjetnika Ministarstva pravosuđa, koje je još uvijek tajno, a Tramp je niz narko kartela označio kao „strane terorističke grupe“. Bijela kuća je više puta izjavila da su akcije administracije „u potpunosti u skladu sa Zakonom o oružanom sukobu“.
Unutrašnje nesuglasice i kritike
Pravni stručnjaci, međutim, kažu da bi se Zakon o oružanom sukobu i dalje primjenjivao na civilne trgovce drogom, a označavanje grupe kao strane terorističke organizacije ne ovlašćuje automatski upotrebu smrtonosne sile. CNN je saopštio da je nekoliko pogođenih plovila bilo ili stacionarno ili se okretalo u trenutku napada, što potkopava tvrdnju administracije da su predstavljali neposrednu prijetnju.
Skepticizam prema vojnoj kampanji izrazili su i visoki zvaničnici američke odbrane. Komandant Južnog štaba SAD-a, admiral Alvin Holsi, ponudio je ostavku tokom napetog sastanka prošlog mjeseca s ministrom odbrane Pitom Hegsetom nakon što je postavio pitanja o zakonitosti napada. Holsi će napustiti svoju dužnost u decembru, samo godinu dana nakon početka mandata.
Zabrinutost su izrazili i pravnici unutar Ureda glavnog savjetnika Ministarstva odbrane, a više sadašnjih i bivših vojnih pravnika reklo je za CNN da napadi ne izgledaju zakonito.
I drugi saveznici se distanciraju
Kanada, još jedan ključni saveznik SAD-a koji je gotovo dvije decenije pomagao Obalnoj straži u presretanju osumnjičenih trgovaca drogom, takođe se distancirala od američkih vojnih napada.
Izvori su za CNN rekli da Kanada namjerava nastaviti svoje partnerstvo s Obalnom stražom, ali je jasno dala do znanja SAD-u da ne želi da se njeni obavještajni podaci koriste za pomoć u ciljanju plovila za smrtonosne napade.
Portparol kanadske obrane rekao je prošlog mjeseca da je „važno napomenuti da su aktivnosti Kanadskih oružanih snaga u sklopu Operacije Karibi, sprovedene u koordinaciji s Obalnom stražom Sjedinjenih Država, odvojene i različite“ od američkih vojnih napada na osumnjičena plovila s drogom, prenosi Index.hr.
