Napetosti na Bliskom istoku, ali i pogoršanje odnosa velikih sila, podstiču zabrinutost da bi nuklearni arsenal mogao biti iskorišten u oružanoj eskalaciji.
Prema posljednjim podacima Federacije američkih naučnika (FAS), početkom 2025. godine devet nuklearnih sila posjedovalo je ukupno oko 12.241 nuklearnih bojevih glava, od čega je oko 9.614 operativno raspoređeno u vojnim arsenalu. Ostatak čine ili rezerve (hedge) ili glave koje čekaju na demontažu.
Najveći arsenali
- Rusija raspolaže s oko 5.580 bojevih glava, od čega je blizu 1.700 strateški raspoređeno
- Sjedinjene Američke Države imaju oko 5.225 bojevih glava, neke su raspoređene, veći dio u rezervi, a preko 1.400 je za demontažu
Zajedno, SAD i Rusija kontrolišu oko 87–90 posto svih nuklearnih glava .
Ostale nuklearne sile
- Kina: procjenjuje se na 500–600 glava, s tendencijom brzog porasta. Malo njih je trenutno raspoređeno, ali vojni stručnjaci ocjenjuju da imaju preko 600 operativnih
- Francuska drži oko 290 bojevih glava, dok Velika Britanija ima otprilike 225.
- U Južnoj Aziji: Indija posjeduje oko 172, a Pakistan oko 170 bojevih glava.
- Izrael raspolaže s otprilike 90, a Sjeverna Koreja oko 50 bojevih glava
Iako se ukupni broj nuklearnih glava polako smanjuje, broj operativno raspoređenih — naročito u nekoliko zemalja — opet raste. Modernizacija nuklearnih arsenala postaje prioritet: Rusija i SAD nastavljaju obnovu svog strateškog naoružanja, a Kina značajno širi svoj nuklearni kapacitet.
Uz to, ističe se i sljedeći faktori, istek sporazuma New START 2026. godine prijeti dodatnim destabilizujućim efektom.
Iako je nuklearni rat još uvijek malo vjerovatan, prisutnost hiljada bojevih glava i rastuće tenzije čine ovu godinu kritičnom za globalnu stabilnost. Pitanje nije da li će neka zemlja upotrijebiti nuklearno oružje, već kako će se svijet nositi s njegovim posljedicama ako do toga dođe.
