emisija pressing

Šušić: Izostala rekacija vodećih NVO na nasilje, samo sprovode agendu onoga ko ih plati

Komentarišući sve prisutnije nasilje u našem društvu gostujući u emisjiji Pressing na Gradskoj RTV, advokat Mitar Šušić, kazao je da u cjelini ne možemo govoriti o bezbjednosti bilo koje struke i bilo kog pojedinca na adekvatan način, imajući u vidu da je nasilje pogotovo u formama koje nisu direkte, sa društvenih mreža, vajber grupa, vrlo često nekažnjivo. Osim novinara često nasilje trpe i zdravstveni radnici i advokati, istakao je advokat Zdravko Begović.
Foto: Gradski.me

Kada je riječ o formiranju vlasti u Podgorici, Za budućnost Podgorice je dobila uvjeravanje od koalicije PES i Demokrate da su raspoloženi za saradnju, te da od druge koalicije koji čine GP URA i predsjednik Milatović nisu dobili odgovor.

„Platforma je samo eufemizam za odlaganje procesa i pravljenje nekih dogovora iza scene. Svi su svjesni šta je jedino logičko i politički opravdano ishodiše ovih izbora, a svaki pokušaj da se iz toga izvuče neka pozicija koja ne pripada, završiće kako je završila i u prošlosti“ poručio je Šušić gostujući

Na pitanje zašto sve češće imao pojavu nasilja u društvu, Šušić smatra da treba tražiti i u globalnim trendovima i globalnoj promociji nasilja.

„Kroz kinematografiju i muziku, nasilje se promoviše kao poželjan oblik ponašanja što utiče na percepciju i ponašanje posebno mladih ljudi. Zato imamo klanove, ubistva na ulicama koja ne mare ko može stradati tom prilikom, zato imamo napade na novinare, prijetnje na vajber grupama“, objašnjava on.

Ističe da je ključ za rešavanje tog problema odnos države prema tome, jer ako nećemo ili ne možemo da na kolektivnom nivou utičemo na produkciju kvalitetnog sadržaja u medijima, muzici, kinematografiji, odgovor je primjena zakona.

Mitar Šušić

„Trenutna kaznena politika prema nasilju je takva da ono zapravo biva stimulisano. Neko ko je učesnik određenog oblika ponašanja koje je nasilno, ne može očekivati neku kaznu koja bi bila tako flagrantno zadriranje u njegova prava. Teško je bez ozbiljnije strategije, koja se treba baviti i kaznenom politikom i prevencijom, te društvenim ambijentom, izboriti se sa problemom nasilja“, smatra Šušić.

Osim novinara, svjedočimo da često nasilje trpe i zdravstveni radnici i advokati, istakao je Begović. Dodaje, da bi uvođenje statusa službenog lica za novinare, bilo jedno od prvih koraka u borbi države protiv pojave nasilja, budući da bi novinar bio zaštićen kvalitetnijem nivou.

„Ipak, smatam da je to problem sistemske prirode. Mlade generacje treba učiti da se sve može riješii dogovorom, a ne silom. Nadam se da je došao posljedni trenutak, da se država aktivno uključi, da organi gonjenja pronađu sve te perfidne podmukle napadače i da ih dovede pred lice pravde“, kazao je Begović.

Šušić je istakao da je juče izostala reakcija nevladinog sektora povodom napada na novinarku Raičković.

„Imali prilično jedinstvenu reakciju medija, čak su i političari bili vrlo glasni, međuim, ono što je izostalo, a što otkriva neke stvari u društvu je potpuno ćutanje onih kojima je to jedini poziv u životu- zaštita ljudskih prava, sloboda medija, zaštita prava žena. Napadnuta je žena, napadnuta je novinarka zbog svog pisanja. Na sajtovima vodećih NVO, koje se navodono bave zaštitom ljudskih prava, ni slova o tome. Ti miševi se i dalje bave popisom, državljanstvom, ali o ovome nismo imali nijednu javnu reakciju od vodećih NVO koje pretenduju da budu kreatori javnih politika, zaštitnici univerzalnih vrijednosti, a koje zapravo samo sprovode agendu onoga ko ih plati“, poručio je Šušić.

Dvojno državljanstvo

Šušić smatra da građanin ne može imati štetu od dvojnog državljanstva, dok štetu možeda trpi određena politička partija ili ideologija.

„Imamo sukob različitih viđenja Crne Gore. Neko je vidio Crnu Goru kao svoju privatnu državu, a državljanstvo je odnos prema toj državi, i onda je koncept državljanstva kreiran da podriži takvu politiku. Zbog toga je Zakon o državljanstvu restriktivan. Mi i dalje imamo činjenicu da u Crnoj Gori boravi veliki broj ljudi koji su porijeklom iz Crne Gore, čiji su roditelji iz CG, čija su djeca rođena u CG, koji žive ovdje više decenija, a koji nisu ostvarili pravo na državljanstvo iz razloga što im je različitim administrativnim zavrzlamam uskraćivano i skraćivano pravo na privremeni ili stalni boravak, koji je jedan od uslova za sticanje državljanstva. Liberalizacija državljanstva u stah tjera one koji Crnu Goru projektuju kao svoju privatu državu, jer će izgubiti kontrolu nad tim ko sve ima držaljanstvo. Kad imaju taj rastriktivni model, imaju nadu da će kontrolisanim biračkim tijelom preokrenu Crnu Goru u onom pravcu na kojem je bila do 2020. godine“, poručio je Šušić.

Sa druge strane, Begović komentarišući stav advokata Vukčevića da će Crna Gora izgubiti svoj suverenitet uvođenjem dvojnog državljanstva, ipak bliži njegovom stavu i više ima smisla.

„Suština je zajednički rad tom zakonu, da vidimo da li se mogu iznaći najkvalitetnija rješenja za građane, bez bilo kakvog uplita politike“, poručio je on.

Zdravko Begović 

Komentarišući najave o izmjenama krivičnog zakonika, Begović je kazao da je ideja o proširenju roka za donošenje prvostepene presude, sa tri na pet godina, apsurdna.

„Zamislite vi sud koji u roku od tri godine ne može da presudi jedan predmet, nego mu se daje prilika da to uradi za pet godina. Pretpostavka nevinosti je bačena pod noge, svako ko provede u pritvoru pet godina suštinski je izdržao izdržao kaznu ili je već pravnosnažno oglašen krivim bez obzira da li je presuda donešena ili ne. Nije problem u Zakoniku o krivičnom postupku, makar kad je ta odredba u pitanju, nego u sistemu po kojem funkcioniše specijalo odeljenje u Višem sudu. Mi u tom odeljenju imamo šest sudija, trenutno pet jer je jedan na bolovanju, a imamo u odnosu na svakog sudiju 25 ili 26 specijalnih predmeta. Poređenja radi u sudovim u okruženju, svaki specijalni sudija ima maksimalno dva ili tri predmeta za jednu godinu“, kazao je on.

Umjesto poboljšanja kapaciteta pravosudnog aparata, država rješenje teži da nađe u ograničavnju ljudskih prava okrivljenih i što će postupak zamaskirati, smatra Šušić.

„Država je imala dovoljno vremena i u prethodnim decenijama i u zadnje četri godine, da nešto uradi. U zadnje četri godine smo imali mnoštva ideja, mogli smo bar nešto da uradimo. Mi smo samo dodatno urušili sistem, veliki broj sudija je otiša u penziju, dodatno smo destimulisali mlade ljude da idu u tu branšu. Time država treba da se bavi, a ne produženjem roka za dvije godine“, kazao je on.

Ostavite komentar

0 Komentari
Inline Feedbacks
View all comments

Najnovije

Povezani članci