“Regija (Zapadni Balkan) je opisana kao raskrsnica Evrope, ali je često bila i poligon za testiranje Evrope – mjesto gdje se testira sigurnost našeg kontinenta”, rekao je Starmer na početku samita.
U Londonu su se lideri Zapadnog Balkana i nekoliko lidera Evropske unije sastali kako bi razgovarali o jačanju političke, ekonomske i infrastrukturne saradnje, kao i o ubrzanju evropske integracije balkanskih zemalja.
Starmer je bio domaćin liderima zemalja Zapadnog Balkana – Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova, dok Britanija nastoji dogovoriti daljnje mjere za smanjenje broja migranata koji ilegalno dolaze.
Velika Britanija je u tekućim pregovorima s nekim od zemalja o domaćinstvu takozvanih centara za povratak gdje bi Velika Britanija mogla slati odbijene tražitelje azila prije nego što budu deportovani.
Razgovori na samitu bili su fokusirani na sigurnost, migracije i ekonomski rast, a lideri su razgovarali o tome kako se suočiti s “zloćudnim uticajem” Rusije, kao i o iskorjenjivanju korupcije i zajedničkim pitanjima migracija.
‘BiH vrlo blizu pristupnih pregovora’
Hrvatski premijer Andrej Plenković je novinarima u Londonu izjavio kako je EU otvorenija prema proširenju nego ranijih godina zbog novih sigurnosnih izazova, prenijela je Hrvatska radio-televizija (HRT). On je, pak, kazao da zemlje kandidatkinje trebaju ispuniti sve reforme i preuzeti pravnu stečevinu EU-a.
BiH je vrlo blizu početka pristupnih pregovora s EU, odgovorio je hrvatski premijer na pitanje o tome kad bi BiH mogla otvoriti pregovore koje je Evropsko vijeće uslovno odobrilo u martu prošle godine.
“Postoji još par sitnih detalja, no mislim da smo vrlo brzu tog trenutka. Očekuje se imenovanje glavnog pregovarača i njegovih eventualnih zamjenika s obzirom na ustroj BiH, a nakon toga treba prionuti reformama. Hrvatska je tu najangažiranija u podršci i vjerujem da će se dogoditi vrlo brzo”, odgovorio je Plenković.
Plenković je rekao da će se o toj temi ako bude prilike razgovarati na sastanku Evropskog vijeća 23. oktobra u Briselu, ali svakako na susretu tog tijela u decembru, prije kojeg je planiran novi sastanak na vrhu EU – Zapadni Balkan.
Kurti zatražio da se Beogradu ne dopusti da djeluje ‘nekažnjivo’
Kosovski premijer Aljbin Kurti, govoreći na jednoj od sesija samita je rekao da napredak postignut u njegovoj zemlji ostaje pod “sjenom prijetnji i stalne agresije” iz Srbije, zahtijevajući da se Beogradu ne dopusti da djeluje “nekažnjivo”.
Kurti je naglasio da napad na Policiju Kosova u Banjskoj u Zvečanu u septembru 2023. godine ne treba ignorisati. Podsjetio je da je Milan Radoičić – bivši potpredsjednik Srpske liste, glavne srpske stranke na Kosovu koja ima podršku Beograda – preuzeo odgovornost za ovaj napad, ali da se ne suočava s pravdom.
“Našem neprijateljskom susjedu na sjeveru ne smije se dozvoliti da djeluje nekažnjeno, jer to podstiče nove upade i šalje opasan signal da napadi na suverenitet i teritorijalni integritet Kosova mogu proći nekažnjeno”, rekao je Kurti, prema govoru objavljenom na Fejsbuku.
Kosovo je više puta zahtijevalo od Srbije da izruči Radoičića, dok se u zemlji sudi protiv trojice od desetina optuženih u incidentu u Banjskoj, kada je pripadnika Policije Kosova ubila grupa naoružanih Srba. Međunarodna zajednica zahtijevala je da se odgovorni za Banjsku suoče s pravdom.
Naredni mjesec bitan za evropske integracije
Nakon što je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen prošle sedmice posjetila države Zapadnog Balkana, narednog mjeseca će povjerenica Evropske komisije objaviti izvještaj o napretku država tog dijela Evrope, te će biti održana posebna konferenciju o proširenju.
Berlinski proces je diplomatska inicijativa koju je 2014. godine pokrenula tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel, s namjerom da približi zemlje regiona Evropskoj uniji.
Među učesnicima Samita u Londonu su premijer Albanije Edi Rama, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto, premijer Crne Gore Milojko Spajić, Kosova Aljbin Kurti, Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski i Srbije Đuro Macut.
Britanski premijer Kir Starmer je uz lidere iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Albanije, na Samitu u Londonu dočekao i predstavnike Njemačke, Francuske i drugih članica EU, dok je britanski kralj Čarls III priredio prijem za učesnike.
Prema ranijem saopštenju britanskog Ministarstva vanjskih poslova, lideri će razgovarati o stabilnosti, bezbjednosti i ekonomskoj saradnji u regionu, a kao ključna tema istaknuta je borba protiv ilegalnih migracija, posebno na glavnim krijumčarskim rutama.
Velika Britanija očekuje da će samit ojačati njenu saradnju s evropskim partnerima kako bi se ostvarila strategija vlade za jačanje granica, razbijanje bandi i vraćanje onih koji nemaju pravo boravka u njihove matične zemlje. Naglašeno je i da Ujedinjeno Kraljevstvo teži obnovi odnosa sa EU.
Do sada su se lideri Zapadnog Balkana i EU sastali 11 puta: četiri puta u Berlinu, te po jednom u Londonu, Beču, Parizu, Trstu, Poznanju, Sofiji i Tirani.
