Podgorica sporazume o bratimljenju potpisuje najčešće sa gradovima koji su joj slični po veličini, broju stanovnika ili geografskom položaju. Ovi sporazumi su važni za razvoj i evropsku perspektivu Podgorice objašnjava rukovoditeljka Službe za međunarodnu saradnju Glavnog grada Hadži Vesna Vujošević.
„Na osnovu toga se prepoznaju. Dolazi do inicijative, do razgovora između ambasadora ili počasnih konzula i onda se sklapaju ti sporazumi u kojima je jasno i precizno definisana oblast saradnje. To je najčešće obrazovanje, kultura, turizam…“, navela je Vujošević.
Podgorica je sa Ankarom Sporazum o bratimljenju potpisala 2018. godine. Glavni grad nedavno je obnovio ovaj Sporazum kada je delegacija iz Ankare bila u zvaničnoj posjeti.
„Naša Podgorica i Ankara, trebalo bi da budu kao ključna spona u razvoju regiona i međunarodnim odnosima. To je sporazum koji je na neodređeno. Cilj sporazuma je jačanje saradnje u oblasti lokalne samouprave: javni prevoz, širenje i zaštita životne sredine, tretman otpadnih voda, upravljanje otpadom, urbana moblinost, restauracija kulturno-istorijskih lokaliteta“, objašnjava Vujošević.
Podgorica, odnosno tadašnji Titograd, Sporazum o bratimljenju prvi put je potpisala 1968. sa Barijem, dok se među najplodonosninijm saradnjama smatra ona iz sedamdesetih kada joj je grad – pobratim postao Jerevan.
Do 2018. Podgorica je Sporazum o bratimljenju potpisala sa Nausom u Grčkoj, Skopljem i Sarajevom. Iako se donedavno vjerovalo da su sporazumi o bratimljenju dio prošlosti, Glavni grad pokazuje spremnost da i u budućnosti kroz pobratimske odnose, razvija saradnju sa velikim gradovima Evrope i svijeta, poručila je Vujošević.
