Kako su naveli, ova aktivnost uvrštena je sa ciljem omogućavanja i zaštite prava na izražavanje rodnog identiteta, a unutar završnog mjerila 3, koje garantuje da „Crna Gora štiti temeljna prava kako u zakonu tako i u praksi i u potpunosti je spremna da, po pristupanju, primjeni Povelju o temeljnim pravima Evropske unije i drugu relevantnu pravnu tekovinu EU.“
“Kroz ispunjenje ove aktivnosti, ispunjava se Zahtjev iz Zajedničke pozicije EU za poglavlje 23 “Uspostaviti vjerodostojan bilans rezultata u primjeni odredbi o nediskriminaciji, rodnoj ravnopravnosti i borbi protiv rodno zasnovanog nasilja, zaštiti pripadnika manjina i kulturnim pravima, u skladu s pravnom tekovinom EU i evropskim standardima i obezbjediti efikasan mehanizam za obeštećenje i pomoć žrtvama””, kazali su u saopštenju.
Iako je neosporiva važnost ovog Zakona do sada ukazivana kroz brojne izvještaje Evropskih institucija (Komiteta za eliminaciju diskriminacije nad ženama – CEDAW, Komiteta za sprečavanje torture – CPT, Izvještaja o proširenju Evropske komisije, ispunjenja Reformske agende, kao i prioritetnih preporuka Komiteta za ljudska prava UN-a) uvrštavanje ovog Zakona unutar završnih mjerila dokazuje ono na čemu su civilni sektor, aktivisti i aktivistkinje, kao i brojne institucije Crne Gore, regiona i Evrope glasno insistirali: Crna Gora u EU neće moći bez prava na samoodređenje svih.
“Rok za realizaciju ove aktivnosti je III kvartal ove godine, čime bi se najzad prekinula višemjesečna blokada ovog procesa, čemu smo do sada imali prilike da svjedočimo, budući da je nacrt Zakona bio spreman da dođe na dnevni red Skupštine već krajem prošle godine, za šta je postojala i podrška većine poslanica i poslanika”, navode iz Spektre.
Podsjećaju da bez Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja građanke i građani Crne Gore čiji se rodni identitet ne podudara sa oznakom pola u dokumentima i dalje prolaze kroz prinudne procese sterilizacije kako bi njihov identitet bio pravno prepoznat i ostvarili prava kakvo je npr. pravo na vjerodostojna dokumenta. Ova praksa Crnu Goru čini svega jednom od ni neslavnih deset zemalja Evrope koje i dalje praktikuju ovu nehumanu praksu.
“Iako neosporiv dio puta Crne Gore ka EU, naglašavamo da je usvajanje Zakona važno ne samo u cilju ispunjavanja završnih mjerila, već je i osnovna obaveza Vlade i Skupštine države Crne Gore, koja Ustavom garantuje jednaku zaštitu prava i sloboda svih, a koja su nepostojanjem ovakvog zakonskog rješenja jednom dijelu društva i dalje aktivno ugrožena. Stoga, pozivamo premijera Milojka Spajića da posveti punu pažnju ispunjavanju preuzetih obaveza, koje su do sad bile mrtvo slovo na papiru, i implementaciji najvažnijeg Akcionog plana koji je Crna Gora do sad usvojila, a koji se bavi temeljnim pravima”, zaključuju iz Spektre.
