Spajić: Ozbiljan korak ka dobijanju IBAR-a

Premijer Milojko Spajić večeras je gost emisije “Akcenti” na Prvom programu Televizije Crne Gore.
Foto: Vlada CG

Spajić je rekao da je sjednica Vlade danas bila konstruktivna i da se došlo do najboljih rješenja za građane. Usvajanjem ovih zakona, kako je kazao, postignut je veliki korak Crne Gore na putu ka EU, a očekuje da se brzo ide dalje prema parlamentu. 

„Nakon ove sjednice, što je do nas bilo, sve je urađeno“, rekao je premijer na pitanje koliko smo bliže dobijanju IBAR-a od EU.

On je rekao da je dobro što Crna Gora radi u punom kapacitetu, posebno apostrofirajući važnost punog usklađivanja sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. Kazao je da usvajanje ovih zakona vodi ka rješavanju pitanja vladavine prava, na kome se često insistiralo i to je bila ključna zamjerka. 

„Imaćemo mnogo posla, ali dobijanjem IBAR-a (izvještaja EU o ispunjenosti mjerila) zatvaramo polako velike teme“, istakao je Spajić. 

Uprkos napadima koji dolaze u ovo vrijeme, u susret IBAR-u, premijer kaže da je Crna Gora stabilna i da je ništa ne može skrenuti sa sigurnog EU puta.

Što se tiče antikorupcijskih zakona, kazao je da očekuje amandmane, ali najavljuje da će biti poslati Venecijanskoj komisiji na mišljenje, i ako ono stigne prije glasanja u parlamentu, onda će i Vlada dati amandmane. Ako bude kasnije, svakako će biti daljih amandmana, rekao je. Navodi i da očekuje amandmane poslanika. 

Radna grupa za proširenje (COELA) razmatraće napore Crne Gore a IBAR se očekuje krajem juna. 

„U ponedjeljak ću čelniku Savjeta EU Šarlu Mišelu predati sve što je Crna Gora uradila i predočićemo sve naše napore koje smo uložili za dobijanje IBAR-a“, najavio je Spajić. 

Govoreći o medijskim zakonima, on je rekao da je Savjet RTCG već veliki jer ima devet članova, i nije fiskalno isplativo da se taj broj poveća. Smiješne su zamjerke, kaže, da rješenja o radnom iskustvu prilikom izbora generalnog direktora RTCG služe da se produži mandat aktuelnom rukovdstvu. Pet godina iskustva kao uslov je dovoljno, navodi, jer je cilj da se ljudi ohrabre da se prijave a i Evropska komisija je navela da treba imati u vidu da je deset godina kao uslov strogo rješenje. 

„Evropska komisija nije navela šta treba da radimo, ali je dala mišljenje o predlozima“, rekao je Spajić. 

Navodi da su ministar pravde i ministarka kulture i medija imali izdvojena mišljenja, ali kako je rekao, to je sve dio rada i procesa konszltacija. 

Govoreći o navodima predstavnika Ministarstva medija i kulture Neđeljka Rudovića da nije vidio amandmane kabineta premijera na medijske zakone, on je rekao da je sa svim bio upoznat od 11. marta, što je dokumentovano. 

Osvrnuo se i na kritike šefa države Jakova Milatovića o amandmanima na medijske zakone. 

„Ne znam zašto bi Milatović, iz koga razloga, imao potrebu da tako nešto kaže. U čudu sam. Predsjednik nekad ne zna šta je njegova nadležnost. Ja nisam ništa novo vidio u njegovoj izjavi“, kazao je Spajić. 

On je rekao da Vladi nije cilj da kontroliše Javni servis, jer je vrijendnost EU, kojoj stremimo, medijska sloboda. Takve zamjerke, kazao je, dolaze od ljudi koji su zarobljeni od nekih ljudi koji su zarobljeni u prošlosti. 

Nije htio da spekuliše ko stoji iza kampanje protiv amandmana, ali je naglasio da niko ne kontroliše ni njega ni ministre iz PES-a. 

„I tu je muka. Ja neću biti podanik nikome, ni ovdje ni van Crne Gore. Jedva čekam da Crna Gora postane dio EU gdje će biti maksimalno uvažena“, kazao je Spajić. 

U saradnji sa Italijom, kazao je, radi se na stvaranju finansijske policije Crne Gore, koja će provjeravati imovno stanje i stil života svih, pa i političara iz ranijeg perioda. Posao poreske policije, kazao je, biće i da naplate 80 odsto poreza svima koji imaju sumnjivu imovinu, a  onda ide inicijativa Specijalnom tužilaštvu. 

„Ubijeđeni smo da će to biti na korist države, a vjerujem i da će biti naplaćeno na stotine miliona eura“, kazao je Spajić. 

Kako je rekao, biće primijenjen italijanski model oduzimanja imovine stečene kriminalom, a ići će se do kraja, odnosno do imovine stečene još devedesetih godina. 

Ostavite komentar

0 Komentari
Inline Feedbacks
View all comments