„Otvorena pitanja između naših država trebalo bi rješavati dostojanstveno, u duhu međusobnog poštovanja, a ne putem izjava koje izazivaju podjele i produbljuju rane prošlosti“, kazao je Spaić.
Kako kaže, Crna Gora i Hrvatska dijele bolna iskustva ratnih devedesetih, i svaka riječ izgovorena o tim vremenima mora nositi odgovornost i poštovanje prema svim žrtvama – bez obzira na njihovu nacionalnost ili stranu sukoba.
„Zato treba odbaciti svaki pokušaj da se patnja jednih umanjuje relativizacijom patnje drugih. Žrtva je žrtva, ma kako se zvala i odakle dolazila. Dijeliti žrtve na „bitne“ i „nebitne“, na „naše“ i „tuđe“, znači gasiti plamen istine i paliti vatru novih razdora. To nije put koji vodi ka pomirenju i budućnosti, već put unazad – ka podjelama od kojih region mora da ozdravi“, kazao je Spaić.
On je istakao da dobrosusjedski odnosi ne počivaju na jednostranim ocjenama, već na uzajamnom poštovanju, spremnosti da se čuje druga strana i da se istina ne koristi kao oružje, nego kao most.
„Tako bi i Crna Gora i Hrvatska, kao susjedne i prijateljske države, trebalo da rješavaju sva otvorena pitanja – iskreno, civilizovano i sa punim pijetetom prema žrtvama. Tolerancija nije slabost, nego snaga; poštovanje nije ustupak, nego civilizacijska obaveza. Samo na toj osnovi može se graditi trajno prijateljstvo među državama koje dijele i istoriju, i more, i budućnost“, zaključuje Spaić.
