Socijalistička narodna partija

SNP o tvrdnjama Grlić Radmana o „Lori“: Takav pristup može samo produžiti bol i nepravdu

Zločini počinjeni u "Lori" i drugim mjestima tokom ratova 90-ih godina prošlog vijeka ne mogu biti zaboravljeni ili umanjeni, jer je obaveza svih država i političkih činilaca u regionu da doprinesu procesu pomirenja kroz iskreno suočavanje s prošlošću, saopšteno je "Vijestima" iz Socijalističke narodne partije (SNP).

Kazali su da smatraju da je izuzetno važno „da se svi istorijski događaji sagledavaju objektivno i sa poštovanjem prema žrtvama, bez politizacije i falsifikovanja činjenica“.

Iz SNP-a poručuju da se, imajući u vidu izjavu Grlić Radmana, u kojoj se negira postojanje logora „Lora“ i pokušava umanjiti značaj tog pitanja, postavlja pitanje šta je onda procesuirano i presuđeno.

„Takav pristup može samo produžiti bol i nepravdu koju su pretrpjeli zatvorenici u tom ozloglasenom logoru, a potvrdu da je postojao najbolje bi mu dali oni preživjeli zatrvorenici kada bi mu ispričali kakva su sve zvjerstva pretpjeli tokom zatočeništva“, rekli su „Vijestima“.

„Zato je važno da se ovakvi događaji istraže, osude i da se žrtvama pruži pravda, a naša partija će se i ubuduće zalagati za iskreni dijalog, kao i za proces pomirenja u regionu, ali uvijek utemeljen na istini, poštovanju žrtava i odgovornosti za ratne zločine“, naveli su iz SNP-a.

Šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman je u intervjuu „Vijestima“, objavljenom prekjuče, negirao da je postojao splitski logor „Lora“, u kom je stradalo 14 pripadnika bivše Jugoslovenske narodne armije (JNA) iz tzv. nikšićko-šavničke grupe. Naveo je da „ne postoji i nikad nije postojao nikakav ‘logor Lora'“, da to nije otvoreno pitanje, već „narativ koji cilja na izjednačavanje agresora i žrtve“.

„Sve oko događanja u zatvoru u ‘Lori’ je procesuirano i presuđeno, te je u domenu pravosudnog postupanja, što niti je moguće, niti potrebno komentarisati“, izjavio je Grlić Radman, na odgovarajući na dodatna pitanja lista – šta je „Lora“ ako nije logor, te kako rasvjetljavanje stradanja ljudi koji su bili ratni zarobljenici – a koji su, u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom, zasluživali zaštitu od mučenja i ubijanja – može biti „narativ koji cilja na izjednačavanje agresora i žrtve“.

Iz kabineta predsjednika Vlade Milojka Spajića „Vijestima“ su kazali da ako postoje svjedočanstva o „Lori“, ne može se govoriti da taj zatvor nije postojao, niti zanemariti svjedočenja o crnogorskim državljanima koji su tamo zarobljeni i ubijeni.

Ostavite komentar

0 Komentari
Inline Feedbacks
View all comments

Najnovije

Povezani članci