Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin

Foto: Wikipedia

Temeljni ugovor između države i Srpske pravoslavne crkve, ukoliko bude potpisan, mogao bi izazvati nove političke krize, ali i nemire u Crnoj Gori, upozorio je češki istoričar i profesor balkanistike na Fakultetu socijalnih nauka Karlovog univerziteta František Šistek.

On je, gostujući u okviru serijala Matice crnogorske „Śednik četvrtkom“, ocijenio da bi se država sada, umjesto na temeljni ugovor, trebala fokusirati na socio-ekonomske krize koje će izvjesno da uslijede.

“Crna Gora treba da se bavi rješavanjem kriza koje slijede, a ne temeljnim ugovorom. Bojim se da će taj dokument, ako bude potpisan, izazvati novu političku krizu, a moguće i nemire”, upozorava Šistek.

Uz konstataciju da se pitanje vjere u ovdašnjoj javnosti povezuje sa pitanjem nacionalnosti, te da je religija kod nas „postala moda“, Šistek ističe kako su događaji 5. septembra prošle godine na Cetinju „obrukali i Crnu Goru i tadašnju vlast“.

“Sramota je da vlast napada sopstvenu prijestonicu. Bio sam zaprepašćen time. Evropljani su se smijali onom spuštanju sa helikopterima”, ocijenio je Šistek.

On je u tom kontekstu ocijenio i da će prethodna, 42. crnogorska vlada ostati upamćena kao „bizarna epizoda u istoriji Crne Gore“.

“Plan te vlade je bio da se promijeni sve što se promijeniti može, da se Crna Gora uruši iznutra i uvuče u Vučićeve i Putinove planove”, naveo je Šistek.

Kada je riječ o regionalnoj inicijativi „Otvoreni Balkan“, Šistek kaže da je to „pogrešna ideja i pogrešna priča, jer povezuje ideološki različite države“.

Šistek, kao jedan od rijetkih montenegrista u svijetu, ističe da je proces uspostavljanja crnogorskog jezika ostao nezavršen i da je to odgovornost državnih vlasti.

“Državna vlast po pitanju crnogorskog jezika nije uradila koliko je trebala. Jedan dio Crnogoraca je uvjeren da je crnogorski govor stvar provincijalizma. Taj proces je još u nekoj fazi koja nija završena, ali je situacija svakako bolja. Danas imate Fakultet za crnogorski jezik”, kaže Šistek.

Češki istoričar ističe i kako su crkveno pitanje u Crnoj Gori propustile da riješe, prvo komunističke, a onda i državotvorne vlasti nakon ponovnog uspostavljanja crnogorske nezavisnosti.

“Pitanje crkve je trebalo rješavati još u vrijeme socijalizma, ali komunisti nijesu željeli time da se bave. To je trebalo rješavati i nakon referenduma 2006. godine, ali je i ta prilika propuštena. Pitanje identiteta je ostalo nebitno, na tome se nije radilo”, kaže Šistek.

On smatra i da je rat u Ukrajini podvukao probleme koje Balkan ima sa ruskim uticajem.

“Vidi se jasno da je Vučićev režim povezan sa Rusijom i da je Srbija postala trojanski konj ruske politike. Evropa i Amerika su Balkan ostavile na margini i Rusija je to iskoristila. Dugoročno gledano, ja mislim da će se Balkan osloboditi ruskog uticaja, jer je ovo prostor gdje Rusija nema šta da traži”, naveo je Šistek.

Ocijenio je i kako prijedlog Evropske komisije da se Ukrajini dodijeli status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji predstavlja moralnu podršku toj zemlji usljed rata sa kojim se suočava, ali i ukazuje na promjenu rezervisanog stava evropskih lidera prema politici proširenja.

“U Češkoj postoji interes da se Ukrajina primi u EU. Jedan dio evropskih država zaista podržava taj proces. Mislim da se interes za Ukrajinu sada povećao i kod evropskih lidera”, kaže Šistek.

Odgovarajući na pitanje šta bi mogao biti krajnji cilj ruskog lidera Vladimira Putina, Šistek je naveo da u politici nema uvijek krajnjih ciljeva.

“Putin igra sa više karata. Moguće da on igra na ponovnu obnovu Sovjetskog saveza ili možda nema nikakav plan”, kazao je Šistek.

On smatra da će se Evropljani ubrzo zasititi ukrajinskom krizom i fokus prebaciti na socio-ekonomske probleme koji Evropu čekaju ove zime. Upozorava da tu situaciju može iskoristiti desnica.

“Biće teška zima u Evropi. Građani će biti sve više indiferentni prema Ukrajini i biće sve većih pritisaka na vlade. Biće dosta teško i za građane i za vlade”, rekao je Šistek.

Povratak u srednji vijek

Šistek navodi da bi se litije koje su obilježile 2020. godinu u Crnoj Gori mogle opisati kao „povratak u srednji vijek“, ali i da je zanimljivo kako je crkva uspjela da pokrene toliki broj ljudi.

“Crkva je zauzela značajan prostor u društvenom životu Crne Gore. Bilo je dosta marginalizovanog stanovništva koje je crkva prihvatila, pomogla mu i istovremeno uvećala sopstveni uticaj na sistematičan i dugoročan način”, objašnjava Šistek i konstatuje da se „interesi crkve i Putinovog režima poklapaju u mnogo čemu“.

Izvor: Pobjeda

PRATITE NAS

Lokalni javni emiter Radio televizija Podgorica d.o.o. | Adresa: 19. decembra br. 13, 81000 Podgorica | PIB: 03328139 | Odgovorno lice: Rade Vojvodić, v.d. izvršnog direktora
REDAKCIJA PORTALA: portal@gradski.me | REDAKCIJA RADIJA: radio@gradski.me

Dokumenta