Akcija za ljudska prava pozdravlja jučerašnju najavu Specijalnog državnog tužilaštva da ponovo otvori istrage o ratnim zločinima koji su se 90-ih godina dogodili na teritoriji Crne Gore.
„Preispitivanje starih predmeta bila je obaveza još od 2015. i njom se do sada apsolutno niko nije bavio. Formiranje radnih timova na ovim predmetima i njihovo ponovno pokretanje jeste nešto što daje nadu da će žrtve dočekati pravdu posle svih ovih godina i da će oni koji su bili nalogodavci i izvršioci ratnih zločina dočekati kaznu koja ih sleduje“, poručuje Bojana Malović iz Akcije za ljudska prava.
Malovićeva napominje da je sada pravo vrijeme da se pokrene i pitanje odgovornosti za stradanja u logoru Lora budući da je Crna Gora nedavno pokrenula bilateralne pregovore o otvorenim pitanjima s Hrvatskom.
„Ni porodice žrtava ne znaju šta je to što je uzrokovalo da mi ni nakon dvije decenije nemamo nikog na optuženičkoj klupi kada je u pitanju mučenje i zlostavljanje ali i stradanje pripadnika nikšićko-šavničke grupe koja je prošla kroz Loru i naravno da Crna Gora treba ovo da postavi kao otvoreno pitanje u pregovorima s Hrvatskom“, naglašava Malović.
Informacija da će Specijalno državno tužilaštvo ponovo otvoriti istrage o ratnim zločinima obradovala je i Bojana Komatinu čiji djed je stradao u Murinu prije 26 godina. Razočarao se, međutim, kada se Murino nije našlo na spisku za ponovnu istragu.
„Ubijeno je troje djece i troje odraslih, deset ranjenih, da je razrušena cijela varoš i ako uporedimo zločin u Kaluđerskom lazu i zločin na Murinu ta dva događaja su se desila u istom ratnom sukobu, Kaluđerski laz se gleda kao zločin a Murino ne. Tražimo odgovor ko je eventualno od tadašnjeg republičkog rukovodstva prećutao informaciju da će Murino da bude bombardovano“, kazao je Bojan Komatina.
Dok Komatina poručuje da je riječ o diskiminatorskom odnosu prema Murinu, zbog čega je i podnio krivičnu prijavu tužilaštvu, iz Akcije za ljudska prava pojašnjavaju da postoji razlika u predmetima.
„Kaluđerski laz, deportacija izbjeglica, Bukovica i logor Morinj su predmeti koji su već pravosnažno okončani ali su procesuirani s greškama i u suprotnosi s međunarodnim humanitarnim pravom. Što se tiče Murina, u Crnoj Gori nikada nije vođen krivični postupak za stradanje šest civila tokom NATO bombardovanja i to je razlog zbog čega nije moguće preispitati postupanje u tom predmetu“, navodi Malović.
To, poručuju iz Akcije za ljudska prava, nikako ne znači da zločin u Murinu ne zaslužuje da se do kraja istraži. Da će tako i biti nadaju se i porodice stradalih. Ističu da je previše otvorenih pitanja na koja odgovore čekaju već 26 godina.
