Prema rezultatima popisa u Crnoj Gori živi 71,1 odsto pravoslavaca, 19,9 odsto pripadnika islamske vjeroispovijesti, dok je katolika 3,2 odsto. Na prvi pogled, sve izgleda skladno i svi imaju ravnopravnu mogućnost da iskažu svoje vjersko opredjeljenje, no istraživanje NVO Centar za građansko obrazovanje pokazuje da je skoro polovina građana doživjela vjersku diskriminaciju, čemu svjedoči i glavni imam za Podgoricu i Nikšić Džemo Redžematović.
„Vrlo je lako govoriti o multikonfesionalnosti i toleranciji, ali izgleda da je to teško živjeti i osjetiti u Crnoj Gori, a često čujem i od građana da su diskriminisani po vjerskoj osnovi. Dosta se to osjeća ali se ne govori, u svakodnevnim razgovorima u školi, ali nemaju priliku ili hrabrost da izađu u javnost sa tim“, smatra Redžematović.
Sa Redžematovićem je saglasan i protojerej Srpske pravoslavne crkve Nikola Pejović koji podsjeća na brojne litije koje su, kako je kazao, bile odgovor upravo na vjersku diskriminaciju, koja je kako tada tako i danas zastupljena na brojnim poljima.
„Vidimo da to nije do kraja izliječeno i da postoje tragovi i da na pominjanje vjeronauke i tema koje se tiču vjere, doživljavaju svojevrstan otpor na svim nivoima, kako u školskom, obrazovnom, zdravstvenom sistemu, kazao je Pejović.
Uprkos malim promjenama, prema riječima Pejovića, potrebno je još dosta vremena kako bi svijest društva sazrela i kako bi shvatili da je građanska država i ona koja dozvoljava vjersku slobodu.
„Građanska Crna Gora ne znači antireligijsko i anticrkveno već znači ravnopravnost i jednakost svih ljudi bez obzra da li se radi o teistima ili ateistima, pripadnicima ove ili one vjerske zajednice“, ističe Pejović.
Bilo koja vrsta diskriminacije je loša i pokazatelj je nesloge u društvu, istakao je Redžematović i dodao da je Crna Gora mala po brojnosti pa bi trebali biti primjer ostalima kako je suživot vjera moguć.
„Mislim da kao društvo i zajednica koja je multikonffesionalna i multietnička i treba da imamo više razumijevanja jedni za druge, a ne da gajimo animozitet jer je neko druge vjere“, istakao je Redžematović.
Sagovornici zaključuju da su razlike Bogom dane i da ne bi trebale da budu prepreka za suživot, ističući da drugog i drugačijeg ne treba doživljavati kao protivnika.
