gradski

Piše: Duško Kovačević

Smetnje na vezi između Pokreta Evropa sad i Demokrata kada je u pitanju delikatno i osjetljivo polje bezbjednosti prisutne su gotovo od konstituisanja 44. Vlade. Problem stanuje u kadrovskim rješenjima, tačnije – oko imenovanja novog direktora Uprave policije, a čini se da je i budući direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) još uvijek u magli mogućnosti, iako je njegov izbor u autonomnoj ingerenciji predsjednika Vlade Milojka Spajića. Prije dva dana se pojavljuje informacija da je vladina Komisija za kadrovska i administrativna pitanja proslijedila izvršnoj vlasti predlog ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića o razrješenju Zorana Brđanina, aktuelnog direktora policije, i postavlja se pitanje da li će “petak” dodatno zakomplikovati već složenu situaciju u policiji, ili je ovo put ka rasterećenju i dogovoru? S druge strane, u utorak je u centru Bara ubijen, ne samo bivši pripadnik škaljarskog klana, nego i svjedok tuzilaštva, pa nam se opet vraćaju te brutalne slike mafijaškog rata, za koje smo mislili da su iza nas. Tome dodajmo čitavu kontroverzu oko turskog državljanina Binali Čamgoza, opasnog kriminalca kako se sumnja, kojeg je Crna Gora odbila da izruči Turskoj po međunarodnoj potjernici. Ne smijemo izostaviti ni sve te veoma neprijatne i uznemirujuće informacije koje smo čuli od šefa SPO Predraga Šukovića i ministra pravde Andreja Milovića u međusobnim optužbama na otvorenoj i jezivoj sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu.

Predočili smo ove činjenice kompetentnim sagovornicima Gradskog portala, kriminologu i profesoru Pravnog fakulteta u Podgorici Velimiru Rakočeviću i novinaru Mladenu Stojoviću, autoru emisije koja se bavi “bezbjednosnonim podzemljem” i upitali ih za mišljenje o aktuelnom bezbjednosnom trenutku u Crnoj Gori.

Rakočević je upozorio da je bezbjednosna situacija u Crnoj Gori nakon ubistva u Baru dodatno narušena, zbog toga što ovako težak zločin pred velikim brojem građana može samo da pojača osjecaj nesigurnosti i straha kod svakog pojedinca.

” Kada imamo u vidu i druge društvene devijacije od kojih je nasilje svakako najteže, može se konstatovati da je ono sve vise prisutno u životima svakog od nas. To znači da je bezbjednost prosječnog građanina sve više ugrožena budući da ne postoji jedinstven odgovor države na ove prijetnje, naročito u preventivnom i proaktivnom djelovanju. Postoji realna opasnost od nastavka sukoba kriminalnih organizacija što dodatno komplikuje ionako slozenu situaciju “, smatra Rakoćević.

S druge strane naglašava Rakočevic, sporo rješavanje kadrovskih problema na ključnim pozicijama u sektoru bezbjednosti može samo da uspori reforme u ovoj oblasti i kod pripadnika bezbjednosnih sluzbi pojača osjećaj nesigurnosti prilikom vrženja službenih radnji.

” Daleko smo još uvijek od toga da na nam državna uprava bude zasnovana na kompetentnosti, profesionalnosti i integritetu. Nezamislivo je da bilo koja vlast u dužem vremenskom periodu nije kadra da se dogovori oko ključnih kadrovskih rješenja koja ne trpe odlaganje jer bez toga nema efikasnog rada državnog organa. Mi odavno imamo ozbiljan bezbjednosni problem vezan za organizovani kriminal i prosto je nevjerovatno da pored brojnih domaćih nosilaca kriminalnih aktivnosti uvozimo i dajemo utočište kriminalcima iz inostranstva. Kada sve ove riziko faktore imamo u vidu – onda ne treba da čudi što se osjećaj nesigurnosti povećava, jer faktori zaštite očigledno ne djeluju”, završava svoj osvrt profesor Rakočević.

Stojović. Imamo kontrolisani haos

Naš drugi sagovornik, novinar Mladen Stojović, današnji sigurnosni trenutak opisuje sintagmom – kontrolisani haos, i to je po njemu najkraći opis situacije u bezbjednosnom sektoru Crne Gore.

“To stanje nije neočekivano imajući u vidu da je Milo Đukanović u demokratskom maniru, istina formalno, predao vlast pobjednicima izbora 2020. godina, koji potom nisu znali ili nisu željeli da na adekvatan način tu pobjedu valorizuju. Prošlogodišnji izbori nisu to stanje bitno promijenili, jer se u njih ušlo sa prevelikim bremenom unutrašnjih podjela izazvanih partikularnim interesima ali i inostranom kontrolom čitavog procesa. Posledica svega toga bila je haos u bezbjednosnom sektoru koji je većina u parlamentarnoj većini, kao i njihovi prethodnici, prepoznala kao ključan za održavanje na vlasti ali i obezbjeđivanje uslova za zadovoljenje lukrativnih interesa, uglavnom kroz poslove vezane za šverc akciznim robama. Spoj amaterizma i loših namjera sa uticajem “bezbjednosnog podzemlja” formiranog u vrijeme Đukanovićevog režima proizveo je kontrolisani haos. Amaterizam i loše namjere proizvele su haos a “bezbjednosno podzmelje” je taj haos počelo da kontroliše u cilju opstanka i produženja svojih nezakonitih poslova “, naglasio je Stojović.

S vremenom, kako navodi, počela je da se u dijelu bezbjednosnog sektora i na političkim adresama sa kojih se težilo kontroli istog, dešava i simbioza “prethodnih” i “novih”.

” Simbioza je, naravno, bila posledica zajedničkih i problematičnih interesa veterana iz bezbjednosnog sektora naviklih da nezakonitim aktivnostima često i u formi najtežih kriminalnih djela dolaze do enormnih zarada, i želje ovih da na isti način naplaćuju uticaj na ovaj dio državnog sistema. Podrazumijeva se da su interesi da se na ovakav način ostvaruju lične koristi doveo do sukoba, pa i stanja koja mogu kolokvijalno da se opišu kao “rat u bezbjednosnom podzemlju”. Takva dešavanja najlakše je opisati kroz onu narodnu “mala bara puna krokodila”. Još jedan proces je vidjiv u bezbjednosnom sektoru, proces koji ukazuje na sukob starih kadrova tzv “Grand klana” i “Mojkovačkog klana” “, istakao je Stojović.

Novi aspiranti na kontrolu bezbjednosnog sistema (i benefite koje on donosi), nisu pokazali želju da bezbjednosni sektor očiste od kadrova ova dva klana, već su tražili saveznike u jednoj ili drugoj grupaciji, ocjenio je Stojović za naš portal.

” To je naročito uticalo na kontrolu haosa iz oba klana, što je savršeno odgovaralo šefu bivšeg režima jer je u takvoj situaciji on najsigurniji, s obzirom da je jedini neprikosnoveni autoritet za obje grupe. Bivši premijer i šef tajne policije nema ni u tragovima hrabrosti da se suprostavi Đukanoviću i ma kakav rasplet bio na političkoj sceni treba imati u vidu ovaj momenat “, naveo je Stojović.

Postavlja se pitanje, kaže, kako se kontrolisani haos prepoznaje na terenu?

” U konstantnom obrtanju kadrova koji su povezani i uprljani sa nekim od dva pomenuta klana (koji su opet povezani sa vodećim narkoklanovima) ili nekim manjim kriminalnim grupama. Oni kadrovi koji su uspjeli da ostanu časni u ovom i prethodnom nevremenu, uglavnom brzo bivaju izbačeni sa važnijih pozicija u sektoru, ili sami bježe sa njih nakon suočavanja sa nemogućnošću da išta promijene na bolje, opstrukcijama kolega i rizikom da na ovaj ili onaj način stradaju. Tu je i fenomen “spavača”, bezbednjaka koji su sklonjeni sa prve linije a da to nije donijelo egzistencijalne probleme kako bi kada dođe do promjene vlasti na koju se računalo i u DPS-u, mogli da se vrate u bezbjednosni sektor i čuvaju svoje prave poslodavce “, kazao je Stojović

Inflacija stručnjaka za bezbjednost

Živimo u vremenu inflacije tzv. stručnjaka za bezbjednost, od kojih većina preporučuje kao izlaz iz ove situacije veting, lustraciju, čišćenje kadrova kroz kontrolu diploma, napominje Stojović.

” Moje skromno mišljenje je da sve to jesu metodi za popravljanje stanja, ali i da većina prezentera istih zapravo radi na svojoj promociji kako bi se preporučili za funkcije u bezbjednosnom sektoru a sa istim namjerama koje imaju i oni koji su odgovorni za haos. Ovu pojavu bilo bi zanimljivo prokomentarisati sintagmom koju je lansirao prof. dr Aleksandar Stamatović – “udbaškom genetikom”. Moje skromno mišljenje je da je možda i najvažniji korak u rešavanju haosa otklon od svih kadrova koji imaju “udbašku genetiku”, odnosno porodično stablo u službama bezbjednosti, da bi se prekidom tog lanca raskinulo i sa decenijama usađivanom sviješću da je pripadnost službi (svejedno da li javne, tajne ili vojne bezbjednosti), prečica za ostvarenje ličnih interesa. Psihološki profil ljudi koji treba da budu birani u službu je čisti patriotizam i averzija prema kriminalu. Da bi se došlo do pozicije sa koje je moguće izvršiti takvu selekciju, potrebna je politička volja a ona zavisi od kadrova na rukovodećim političkim položajima. Tu je, nažalost, situacija slična kao i u bezbjednosnom sektoru. Zarobljeni smo dugotrajnim procesom negativne selekcije”, zakljućio je Stojović.

PRATITE NAS

                        Lokalni javni emiter Radio televizija Podgorica d.o.o. | Adresa: 19. decembra br. 13, 81000 Podgorica | Mail: office@gradski.me | PIB: 03328139                             Odgovorno lice: Vladimir Otašević, izvršni direktor
REDAKCIJA PORTALA: portal@gradski.me | Urednik portala: Dejan Bogojević | REDAKCIJA RADIJA: radio@gradski.me
MARKETING: marketingtim@gradski.me

Dokumenta