Komentarišući situaciju u GP URA i najavljeni razlaz Dritana Abazović i Filipa Adžića i nesuglasice u SNP-u, Radojević navodi da u politici uvijek ima nesuglasica, koje često i ne dođu do javnosti.
„Nesuglasice u SNP-u traju već duži period. Znamo da tamo postoje najmanje dvije struje koje pretenduju za lidersko mjesto u partiji. Očigledno da postoji nezadovoljstvo liderstvom aktuelnog predsjednika Vladimira Jokovića. Prema mojim informacijama, postoji mogućnost da se Joković ne kandiduje, ali da se kandiduje neko od njegovih najbližih saradnika, koji su pod njegovim snažnim uticajem, a gdje bi on preko njih upravljao partijom. Imamo i najavljenu kandidaturu Šćekića, koji snažno radi na tome i uz njega su ljudi koji vjerovatno imaju i opravdane zamjerke na rad SNP-a, što se vidi i po podršci koju ima ta partija i borbe za cenzus“, kazala je Radojević.
Ističe da je GP URA kažnjen zbog loših poteza, iako su, kako kaže, imali dobru priliku da ojačaju kao partija, naročito nakon izbora 2020. godine.
„Mnogo je pogrešnih poteza učinila ta partija, a posljedice njihovog rada ćemo vjerovatno tek da osjetimo“, istakla je Radojević.
Prema njenim riječima, reforme u pravosuđu se neophodne već 15 godina, ali da se ništa konkretno nije uradilo.
„Imamo nekoliko ministara pravde koji su pričali o vetingu, Zakonu o oduzimanju imovine i korupciji, koja je mnogo veći problem od kriminalnog podzemlja. Organizovane kriminalne grupe moraju imati saradnike u sistemu, a to je veliki problem. Ne vidim da se sistem promijenio u odnosu na sistem bivšeg režima. Nije postojala volja da se sprovedu suštinske reforme i da se grade nezavisne i kredibilne institucije, a što je jedini način da postanemo država. Institucije su i dalje zarobljene i očigledno to nekome odgovara“, kazala je Radojević.
Ona je navela da su otvorena pitanja sa Hrvatskom veoma bitna, naročito pitanje Prevlake.
„Iz svih poruka koje nam šalje Hrvatska vidimo da snažno stoje iza svojih stavova i interesa. Sa druge strane, Crna Gora to ne radi, kao i unazad decenijama. Ovi problemi su decenijama gurani pod tepih i nijesu rješavani. Za Hrvatsku je sada odličan momenat, kada naš put ka EU zavisi od njih, da uslovljava Crnu Goru kako bi se ta pitanja riješila u njihovu korist. Ne vidim kapacitete sa naše strane da bi podjednako pričali sa Hrvatskom i štitili interese“, kazala je Radojević.
Vuk Iković iz Pokreta „Preokret“ navodi da ga ne čude podjele u partijama, naročito u GP URA, čije je rukovodstvo, kako kaže, mnogo puta iznevjerilo građane.
„Ukoliko građani idu naprijed i prave razlike ko je dobar, a ko loš političar, onda takva partija (SNP) nikad ne može da se vrati i dobije pozicije moći. Problem je što nemamo veliku razliku između sadašnje Vlade i prethodnih Vlada. Ako pogledamo istoriju, vidjećemo da su sve ove partije nastale iz podjela partija, kako DPS-a, tako i SNP-a. Imamo sada i podjele u GP URA, čije je rukovodstvo mnogo puta iznevjerilo građane, a koji su se predstavljali kao nosioci ekspertske vlade i kao neko ko će da uvede profesionalizam u politiku i da primjeni zakone, a urađeno je sve ono što je rađeno za vrijeme DPS-a. Ako je neko krenuo otvoreno sa partijskim zapošljavanjem onda je to URA kada su njeni kadrovi preuzeli vladu“, istakao je Iković.
Navodi da mu je žao što je URA dovela sebe u ovakvu situaciju, jer je to partija, kako kaže, koja je imala priliku da promijeni, pokrene i iz korijena napravi stvarne reforme.
„Umjesto da budu ono što građani žele i očekuju, odjednom se ta partija transformiše da se ta partija podvodi površinskim interesima i da zapošljava kadrove preko kojih obezbjeđuje glasove, a ne da obezbjeđuje glasove na osnovu stvarnih reformi u sistemu. URA je obećala, odnosno tadašnji premijer Abazović, da se neće graditi HE Komarnica, kao i nijedan projekat koji je štetan na životnu sredinu, pa je 40 dana nakon toga potpisan koncesioni ugovor između Vlade i Elektroprivrede. Mijenjali su zakon da bi izdavali dozvole koje su na štetu građana, a u korist privilegovanih investitora. Prevara sa malim hidroelektranama se nastavila i nakon pada DPS-a, jer su građani plaćajući račun za struju direktno davali novac vlasnicima malih hidroelektrana. Ozakonjena je i prebačena na solarne elektrane za vrijeme vlade Abazovića“, kazao je Iković.
Komentarišući najavljeno sprovođenje vetinga u pravosuđu, Iković smatra da je to teško izvodljivo, imajući u vidu urađeno u prethodnom periodu.
„Funkcioneri moraju da shvate da je građanima dosta riječi i obećanja, da možemo samo da se zadovoljimo djelima. Vrlo je lako ispratiti koliko je akcionih planova realizovano, a stepen realizacije manji je od 50 odsto“, naveo je Iković.
On navodi da za Vladu nije prioritet da rješavaju otvorena pitanja sa Hrvatskom.
„To vidite iz njihovog načina komunikacije, gdje nijesu konkretni u izjavi po pitanju Prevlake ili broda Jadran. Očigledno da idu na liniju manjeg otpora i da čekamo da te probleme riješi neko drugi“, kazao je Iković.
