Naš region nije više u fokusu svjetske i američke pažnje jer su je preuzele neke druge teme. Zato šalju posebne emisare da srede situaciju kod nas. Sve je bilo spremno da Crna Gora završi svoj put prema članstvu u EU, ali svjetski zvaničnici smatraju da je ona najednom izgubila interes, što nije tačno, već je ruski uticaj preko nove vlade zakočio taj projekat, ocijenila je bivša šefica diplomatije Hrvatske, Vesna Pusić, u emisiji “Hej Sloveni”, Gradske RTV.
Smatra da zbog aktuelnih kriza nije za očekivati da se SAD koncentriše sada na našu regiju, ali da svakako sami moramo donijeti određene odluke i nastaviti put ka EU.
Crna Gora će, ocjenjuje Pusić,na kraju doći do toga da ide na izbore i onda će izabrati vladu koja će je vratiti na Evropski put.
“Na čudan način Amerika ima potencijalno mogućnost snažnijeg uticaja, ali Evropa bolje razumije probleme sa kojima se Zapadni Balkan susrijeće. Britanci, kao saveznici proevropskih snaga u regiji su veoma važni, i sa njima je važno ozbiljno raditi”, smatra Pusić.
Inicijativu Otvoreni Balkan definiše kao prevaru, odnosno ideju kako mirnim putem dobiti ono što se nije dobilo ratom.
“Kao što znamo, glavni proponenti ove inicijative su Vučić i Rama, što je kod Amerikanaca stvorilo utisak da je to dobro jer sve povezuje, a zapravo je zakulisni način da se dođe do promjene granica”, objašnjava Pusić.
Smatra da Srbija jednog dana treba da postane dio Evrope, ali da je jedini način da se to dogodi da sve ostale države iz okruženja počnu napredovati ka EU, a da Vučić to ne opstruira.
“Cilj je da se regija smiri, i svih šest država uđu u EU. Za sada je najteže naći način kako da se to postigne”, kazala je Pusić.

Vlahović: Entuzijazam Brisela prema crnogorskoj vladi Dritana Abazovića prerastao je u animozitet
Crna Gora je u procesu gubitka šanse za pristupanje Evropskoj uniji, kazao je Miodrag Vlahović, ambasador i nekadašnji ministar vanjskih poslova Crne Gore u vrijeme obnove nezavisnosti.
Za to, dodaje, postoji i odgovornost Brisela, naravno u manjem dijelu ali koji ne smije biti zaboravljen.
“U poslednje dvije godine, liše ovih posljednjih tri,četiri mjeseca, imali smo kvazi demokratiju ili anti diplomatiju, koja je potpuno mirno posmatrala procese u Briselu. Tamo postoji izvjesni gospodin Varhelji, koji radi to što radi, i gdje se ukida departman za Crnu Goru i pripaja se Srbiji na način da to sad i po imenu liči na jednu državu koja više ne postoji – Srbiju i Crnu Goru, bez ikakve reakcije sa crnogorske strane“, kazao je Vlahović.
Ogroman entuzijazam Brisela prema crnogorskoj vladi Dritana Abazovića prerastao je, kako kaže, u rekordnom roku, u jednu vrstu animoziteta prema odlazećem premijeru da značajne diplomate iz EU neće čak ni da razgovaraju sa njim i njegovim partnerima.
“Crna Gora je u posljednja tri mjeseca doživjela jedan pad koji je mogao da se ukloni ali koji je istovremeno bilo nemoguće spriječiti zato što su sticaji okolnosti bili takvi da su Abazović i njegovi partneri radili antievropsku agendu, čak do nivoa izazivanja unutrašnje političke i ukupne bezbjednoste krize time što su promovisali Temeljni ugovor na način koji je destabilizovao Crnu Goru“, kazao je Vlahović.

Otvoreni Balkan male zemlje odmiče sa evropskog puta
Ključni problem Otvorenog Balkana je, kaže Vlahović, što pokušava da riješi srpsko-kosovski tako što će ga proširiti na cijeli region i sve druge zemlje staviti u funckiju riješavanja tog problema.
“Ta logika je za sve četiri preostale zemlje zapadnog Balkana problematična. Ona je, u svom ishodištu i svojim rezultatima antievropska i umanjuje nam šansu za evropsku perspektivu“, ocijenio je Vlahović.
Da bi riješili problem između Kosova i Srbije na način koji je prihvatljiv za aktuelne političke elite u Beogradu i Prištini, uz učešće Albanije, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, vi morate, pojašnjava, da pronalazite načine i gurate scenarije koji podrazumijevaju da u riješavanju srpsko-kosovskog problema svi mi učestvujemo.
“Ne bježi se čak ni od promjena granica i razmjene teritorija“ , ističe Vlahović.
Ako Aleksandar Vučić godinama govori da nikad neće priznati Kosovo onda, kako kaže, moramo se zapitati kakvo je to održivo rješenje ova i ovakva Srbija spremna da prihvati?
“Možda je to rješenje da uzme jedan dio sjevera Kosova i ne prizna Kosovo cijelo, što uzročno posljedično vodi cijeli scenarij u dva veliko državna projekta u kojima smo mi male zemlje na gubitku jer nismo relevantni u tim scenarijima. To je problem sa Otvorenim Balkanom. Sve nas odmiče od evropskog puta“, tvrdi Vlahović.

U ovom trenutku, naglašava, najvidljivija žrtva te i takve projekcije je Crna Gore.
“Srbiji ne treba uvesti nikakve sankcije, nema kažnjavanja. Srbiju treba „kazniti“ tako što će te dozovoliti da drugi napreduju ne čekajući Srbiju“, kazao je Vlahović. Srbija izlazi sa starim prijedlozima i pokušava da sve reorganizuje na način koji će biti van okvira onoga što su evropske incijativi, evropski prijedlozi i evropske platforme, zaključio je Vlahović.
Korać: Amerika i dalje pregovara sa Vučićem jer smatra da je Kosovo ključni problem regiona
“Američka politika ima specifičnost, ekstremno je pragmatična. Oni vole da razgovaraju sa onima s kojima mogu da završe posao. Koncentrisali su se na Vučića iz razloga što nema jake opozicije, ali sad se situacija promijenila i prvi put je Vučić uplašen”, ocijenio je psiholog Žarko Korać.
Amerika je počela da mu šalje poruke da koketiranje sa Rusijom i neuvođenje sankcija nije u redu, ali to mnogo više smeta EU.
“U Vašingtonu još misle da je ključni problem ovog regiona Kosovo, i zato pregovaraju sa Vučićem, ali Evropa mnogo jasnije vidi situaciju i smatra da je problem mnogo veći u Crnoj Gori i Bosni”, objašnjava Korać.
Smatra da postoje određeni otpori i da EU nije prelomila da zaista želi da šest zemalja iz regiona budu njen dio.
“S Vučićem postoji zamor sa svim što radi i pitanje je kako će se zemlje, pa i Amerika, prema njoj dalje ponašati. Engleska politika u Srbiji neće proći, a Vašington i Brisel kao ključni igrači nemaju usaglašene i određene stavove”, ocjenjuje Korać.
Vučić, dodaje, nema svoje ideje i Otvoreni Balkan je otvoreni pokušaj prekomponovanja granica.
“Ne vjerujem da će se to ikada desiti, ali to jeste krajni cilj ove inicijative”, zaključio je Korać.
Cijelu emisiju možete pogledati na linku ispod: