Visoke cijene energije, rastući troškovi života, političke promjene, zaštita ljudskih prava, potraživanje plata, tragedije, samo su neki od razloga za bojkote I proteste u evropskim zemljama. Za razliku od ostatka Evrope, po mišljenu poslanika Socijaldemokrata Nikole Zirojevića, Crna Gora je tek prije par godina počela da razvija kulturu protestovanja.
„Nadam se da će se ta kultura protestovanja i građanskog bunta preliti na Crnu Goru i da će građani, ko god bio vlast pa i mi, biti spremni da svoja prava traže van istitucija sistema na ovaj način“, kazao je Zirojević.
Crna Gora se ne može izolovati od sindroma zvanog „protesti“ koji je prisutan širom Evrope i regiona, kazao je poslanik Bošnjačke stranke Admir Adrović i dodao da je izražavanje nezadovoljstva na miran način „zdravo“ za društvo.
„Ja bih samo želio da to ne preraste u nešto što izlazi iz okvira mirnog ponašanje, a svakako podržavam svako iskazivanje volje na bilo koji način koji prati demokratske tokove“, istakao je Adrović.
Sa druge strane, politički analitičar Srđan Vukadinović mišljenja je da energija koja je kumulirana za vrijeme litija, koje su bile znak otpora, nije prepoznatljiva u današnjim protstima koje organizuje neformalna grupa studenata Kamo sjutra, zbog čega, ističe, neće doći ni do značajnih promjena.
„Treba da prođe neko određeno vrijeme da bi se kumulirala energija koja će napraviti promjene, kako je bilo 90-ih godina ili za vrijeme litija. Potrebna je neka programska energija koja će do kraja da gura te projekte. Vidimo da je to u Srbiji svakog dana, a kod nas kad ljudi dođu sa posla, posle obroka ili ne znam čega“, dodao je Vukadinović.
Radikalizaciju protesta nije moguće predvidjeti, niti jasno utvrditi ko stoji iza njih i do čega mogu dovesti, ali sagovornici Gradske se nadaju da, makar u Crnoj Gori, neće biti prevaziđeni demokratski okviri i da ćemo kao društvo i država uspjeti da riješimo sve nadolazeće probleme isključivo mirnim putem.
