Foto: Gradski.me
Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ organizovala je sinoć autorsko veče Nenada Milkića i Mihaila Medenice. Milkić je autor više romana (,,Kolona“, ,,Kosti“, ,,Zovem se Dunja“, ,,Distimija“ i trilogije ,,Mi smo branili Košare“), u kojima je, po njegovim riječima, opisana geneza mržnje, sukoba i stradanja Srba tokom ratova na prostoru bivše SFRJ.
Mihailo Medenica je novinar i komentator, povremeni je kolumnista prorusko-srpskog portala IN4S, čiji je jedan od osnivača aktuelni rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović.
Veče je bilo posvećeno obilježavanju 25 godina od početka intervencije NATO u tadašnjoj SRJ, ali je, kako je u uvodu rekao
Milkić, posvećeno i ,,dešavanjima na drugim teritorijama, prije svega Sarajevu“. Među 30-ak prisutnih bile su i direktorica Narodne biblioteke ,,Radosav Ljumović“ Slavica Ilinčić i bivša ministarka Vesna Bratić.
Trilogija koju čine ,,Zov karaule“, ,,Besmrtni bataljon“ i ,,Poslednja straža“ posvećena je bici za nekadašnju karaulu na granici SRJ i Albanije tokom intervencije NATO, ali i ličnim dramama aktera i porodica koje su tamo izgubile svoje članove i njihovoj kasnijoj administrativnoj borbi sa državom Srbijom.
– Važno je reći da ima vojnika koji su tamo ostavili živote i koji nikad nijesu izvučeni. Te kosti koje tamo trunu, na tim planinama koje danas nijesu pod našom kontrolom, to su međaši. To su mjesta koja su naš kamen temeljac, mjesta kojima mi moramo da težimo i ja se, kao čovjek i kao Srbin, nadam da ćemo se jednoga dana tamo i vratiti – poručio je između ostalog Milikić na kraju predstavljanja svojih djela, pozdravljen aplauzom.
Mihailo Medenica je kazao da su ovakve večeri važne kako se ne bi zaboravilo da su Srbi narod pravednika, koji su postradali da bi drugi bolje živjeli. On je kazao da se u martu, pored Košara, ne može preskočiti ni priča o početku rata u Bosni i stradanju Srba u Sarajevu, koji su, kako je rekao, sa 200.000 prije rata danas svedeni na 200.
– Nažalost, mi o tome manje govorimo i od naših dušmana. Zato su ove večeri važne, zato 24. mart mora biti svaki dan naših života, ne zbog stradanja, ne zbog kukanja, nego da nam se ne bi ponovilo – poručio je Medenica.
Pričajući o događanjima u Sarajevu za vrijeme rata, Milkić je ponovio mnogo puta izrečene teze da zapravo nije ni postojala opsada grada, da je riječ o ,,izmišljotini i konstrukciji tadašnjih vlasti i njihovih zapadnih saveznika“, te relativizovao broj civilnih žrtava u gradu.
Ponosni što su četnici
Medenica je kazao da ga je začudilo što je ispred biblioteke, navodno, bilo i nekoliko policajaca.
– Oni su valjda očekivali da bi moglo doći do nekih nemira jer su ovi ,,ništa“ što bi da budu ,,neko“, da se prozovu nekom nacijom, nas prozvali fukarama, fašistima, četnicima… Mi smo došli u svoj grad, u svoju Crnu Goru, da govorimo o stradanju srpskog naroda… Nastavićemo o tome da govorimo, zbog onih koji su bili prije nas i zbog onih koji će doći poslije nas. Kome smo zbog toga četnici i fašisti, neka izvole – jesmo i ponosimo se time – kazao je Medenica.
Popović: Reaguje se uglavnom na incidente
Gostovanje Milkića i Medenice u JU Narodna biblioteka ,,Radosav Ljumović“ za Pobjedu je kratko prokomentarisao književnik Milorad Popović.
– Ja ne znam ništa o njima. Međutim, tema kulturne politike nove vlasti, potpuna trivijalizacija i amaterizam, forsiranje nacionalističkog kiča i diskriminacija autora, projekata i subjekata koji pripadaju crnogorskom kulturnom krugu je ozbiljna priča koja prolazi ispod radara. Niko se nije osvrnuo da je ministarka kulture fizijatar. Uglavnom se reaguje na neke incidente… – kazao je Popović.
Izvor: Pobjeda
