Osamdeset odsto advokata, 63,1 odsto sudskih vještaka, trećina sudija i nešto manje državnih tužilaca smatra da je korupcija prisutna u pravosuđu rezultati su istraživanja o perpcepciji korupcije u pravosuđu koje je Akcija za ljudska prava sprovela u saradnji sa agencijom DeFacto. Dodatno rezultati za prethodne tri godine takođe nisu optimistični kada je riječ o perpcepciji stepena korupcije što potvrđuju odgovori zaposlenih u pravosuđu.
„Među državnim tužiocima 25,8 odsto je onih koji kažu da jeste, a 24,4 onih koji kažu da nije. Veliki broj njih odlučio da ne odgovori na ovo pitanje. Ista situacija je i sa sudijama, 46 odsto njih kaže da ne zna ili ne može da procijeni, 29,5 kaže jeste, 24,2 kažu nije. Kada govorimo o advokatima i vještacima, oni drugačije vide stvarnost, tako da među njima 69,7 odsto advokata kaže da je bilo korupcije u prethodne tri godine, i 35,8 odsto vještaka, dok je 4,6 odsto onih koji kažu da nema i 6,5 odsto onih koji kažu da nema među vještacima“, kazala je Olivera Komar iz agencije DeFacto Consultancy.
Kada je riječ o neprimjerenom pritisku na odlučivanje u nekom predmetu, uglavnom su sve obuhvaćene kategorije pravosuđa odgovorile negativno.
„Među sudijama je 5,3 odsto onih koji su rekli da takvih pojava ima, među advokatima je veći procenat – skoro 12 odsto i među vještacima skoro 9 odsto koji kažu da je bilo neprimjerenih pritisaka“, kazala je Komar.
Oni koji su i sami učestvovali u istraživanju kažu da će im dobijeni podaci i te kako služiti za preduzimanje daljih koraka u rješavanju problema korupcije u pravosuđu.
„Ja sam bio u grupi koja u ličnom iskustvu nije prošla kroz neprimjereni uticaj niti kroz to da mi je ponuđen mito, ali kada vidim da postoje kolege za koje se nadam da su odgovore davale na osnovu ličnog iskustva, to jesu, zaista moram razmisliti i o svom početnom polazištu da ne postoje ovakve pojave“, kaže Rade Ćetković, član Sudskoj savjeta.
Iz Udruženja sudskih vještaka navode da se građani često žale na rad pravosudnih organa, dok, s druge strane, iz Advokatske komore tvrde da nije jednostavno govoriti o korupciji u sudstvu, budući da svaka odluka prolazi kroz više instanci.
„I kad sude sudije pojedinci, odluke dolaze kod drugostepenih sudova na ponovno odlučivanje i prosto je nemoguće da korumpirate toliki broj ljudi da biste izdejstvovali neku povoljnu odluku za vas. Ako nije nemoguće, onda je taj procenat zaista mali“, kazao je Andrej Raspopović, član Upravnog odbora Advokatske komore.
Različito je viđenje i najefikasnijeg načina za smanjenje rizika od korupcije. Sudije i državni tužioci misle da je najvažniji faktor povećanje plata, a advokati i vještaci uvođenje audio-vizuelnog snimanja saslušanja i suđenja. Advokati i vještaci se najviše slažu s uvođenjem faznog vetinga. S tim je saglasno 72,5 odsto advokata i 66,3 odsto vještaka. S ovom idejom je saglasno manje od polovine sudija. Međutim, iako najmanje saglasni s uvođenjem vetinga, državni tužioci su najspremniji da se podvrgnu vetingu, čak njih 78 odsto.