Komentarišući inicijativu da se kriminalne grupe proglase terorističkim organizacijama, Pekić navodi da to nije jednostavna odluka i da može da prouzrokuje brojne probleme.
„Organizovani kriminal i terorizam su zaista dva različita fenomena. Podržavam inicijativu predsjednika Skupštine da određene transnacionalne kriminalne klanove proglasimo za terorističke organizacije. Međutim, tu imamo par dilema, jer nije lako proglasiti jednu kriminalnu grupu terorističkom jer su to dvije različite djelatnosti. Ono što se vezuje za organizovane kriminalne grupe u Crnoj Gori, kao što su Škaljarski i Kavački klan, jer taj rat je nastavio i u Evropi i svijetu. Oni su posegli za metodama koje čak koriste i terorističke organizacije, kao što su postavljanje eksploziva ispod vozila, ubistva snajperom usred bijela dana i mnogim drugim metodama koje koriste terorističke organizacije“, kazao je Pekić.
Kriminalne grupe proglasiti terorističkin organizacijama je inicijativa koja je potekla od predsjednika Skupštine Andrije Mandića, a naišla na direktnu podršku premijera Milojka Spajića i predsjednika države Jakova Milatovića.
Problematično je, kako kaže Pekić, da nema jasne definicije terorizma i pojam terorizma je raličit od države do države.
„Kada jednu organizovanu kriminalnu grupu proglasite za terorističku organizaciju, u tom momentu uvodite vanredno stanje u državi, gdje policija, ANB i sve službe bezbjednosti imaju jača ovlašćenja i na lakši način se suprotstavljaju kriminalnim grupama, kao što je rekao i gospodin Medojević. Saglasan sam i sa izjavom (Miodrag) Lakovića da bi na taj način došli do kršenja ljudskih prava i prava zagarantovanih Ustavom, jer se na taj način ugrožavaju definitivno i prava građana“, istakao je Pekić.
Prema njegovim riječima, visoka korupcija je jedan od bitnijih problema u Crnoj Gori na putu ka EU. Poglavlja 23 i 24 će, kako kaže, biti najteže zatvoriti.
„Bez uvođenja vetinga u cijelom sistemu, a naročito sistemima Uprave policije, ANB-a i tužilaštva i sudstva, mi ne možemo ući u borbu sa tim problemima. Država ima mehanizme i svaka država je jača od bilo koje organizovane kriminalne grupe, ali mora da postoji volja, uvezanost i veting. Ne možemo da se borimo protiv organizovanog kriminala ako nam se u srcu Uprave policije, ANB-a, tužilaštva i sudstva nalaze ljudi za koje postoji osnov sumnje da su korumpirani. Sa takvim kadrom morate odvojiti žito od kukolja da bi uopšte ušli u jednu borbu protiv organizovanog kriminala“, kazao je Pekić.
Razić: Organizovani kriminal i terorizam ne mogu da se izjednače
Advokatica Andrijana Razić smatra da bi se proglašenjem organizovanih kriminalnih grupa za terorističke organizacije sigurno odrazilo na standard dostignutih ljudskih prava, koja su, kako kaže, u dobrom dijelu ugrožena.
„I postojeći zakoni koji su jako dobri, u određenim segmentima se ili ne primjenjuju ili na pogrešan način i selektivno. Sa sadašnjim ovlašćenjima imate velike zloupotrebe. Zakonska regulativa je poprilično šuplja, što se u prethodnom periodu u velikoj mjeri zloupotrebljavalo“, kazala je Razić.
Organizovani kriminal i terorizam, kako kaže, ne mogu da se izjednače.
„Kod terorizma je cilj da neko na nezakonit i kriminalan način sruši i preuzme trenutnu vlast. To je politička pozadina, pozadina zastrašivanja. Može biti i vjerska ili ideološka. Potpuno druge motive imaju terorističke organizacije od organizovanih kriminalnih grupa. Ne vidim šta je smisao ovog predloga, osim da se država pretvori u policijsku državu, da se daju neograničena ovlašćenja bezbjednosnom sektoru, koji ih već ima i po zakonu. Svjedočili smo i da su zloupotrebljavali svoja ovlašćenja, a vjerujem da bi bilo koji stepen više ovlašćenja pretvorio državu u policijsku državu“, navela je Razić.
Ona navodi da ova inicijativa nije dobra i da bi unazadila postojeće rješenje.
„Ideje o promjenama iznose političari koji nemaju uvid u stvarno stanje funkcionisanja određenih pravnih institucija i tu je najveći problem. Percepcija javnosti koja se stvara na račun ovakvih istupa političara je pogrešna. U posljednjih par godina svi političkih akteri sklanjaju odgovornost sa sebe i prebacuju odgovornost na sudove. Stvari uopšte nijesu tako jednostavne kako ih oni predstavljaju. U sudovima postoje problemi, naročito u Višem sudu – Specijalnom odjeljenju, ali trenutno dominantno nije problem zarobljenosti, niti korupcije i nepotizma, već što izvršna vlast ne pruža podršku u smislu konkretnih obećanja i preduzimanja konkretnih radnji da se stanje poboljša“, istakla je Razić.
Ističe da je i sama bila žrtva sistema koji je funkcionisao više od tri decenije, ali da se mora gledati budućnost.
„Mi smo dobili presjek stanja 30. avgusta i ogromnu reformu. Većina sudija više nije u sudu. Desila se smjena generacija, ali i dalje imamo brojne probleme u pravosuđu. Jasno je da je zatečeno loše stanje, ali moramo da radimo na njegovom poboljšanju, a ne da ga dodatno urušavamo i devastiramo kao što to radimo trenutno. Ne možemo više da živimo u prošlosti. Moramo da gledamo isključivo ono što je sada i budućnost“, kazala je Razić.
Prema njenim riječima, Đukanović je samo alibi za vladajuću većinu, te da on mora da bude prošlost, a vlast da dokaže da je bolja od njega.
