Akcija bojkota trgovačkih lanaca može biti biti dobra ukoliko usmjeri pažnju javnosti, Vlade i resornih ministarstava na to da se aktivnije pozabave pitanjem inflacije i krenu sa administrativnim i institucionalnim rješenjima, smatra Pejović.
“ Ukoliko očekujemo da taj bojkot sam po sebi riješi probleme mislim da to nije realno i ne može se završiti nekim poželjnim ishodom. Ako je to alarm koji će da upali i pokrene akcije u resoru, da pokrene akcije u Vladi to bi već moglo donijeti rezultate“, kazao je Pejović.
Ističe da treba razdvojiti dvije grupe mjera i aktivnosti.
„Jedno je što treba hitno sprovesti i što već imamo u javnosti, a to je nekih 10-15 mjera što će biti neko kratkoročno rješenje. Dugoročno rješenje jeste povećanje obima proizvodnje u Crnoj Gori, povećanje efikasnosti i produktivnosti. Bez toga ne samo da nema nižih cijena nego nema ni dugoročno održivog privrednog rasta“, naveo je Pejović.
Sa druge strane, navodi Pejović, jedna od dugoročno najboljih mjera bilo bi povećanje konkurencije između postojećih trgovačkih lanaca.
„Mi se svi radujemo dolasku novih lanaca ali to možemo očekivati tek za nekih par godina. Ono što bih želio da vidim na našem tržištu jesu mjere koje će dovesti do povećanja konkurencije na tržištu i onda će to biti tržište bliže nekom idealu savršene konkurencije“, istakao je Pejović.
Pitanje stabilnosti cijena je, ističe Pejović, jedno od permanentnih pitanja u ekonomiji,
„Pitanje koje se ne može riješiti jednom i da to bude tako u narednih 5, 10 , 20 godina već ga je potrebno rješavati u kontinuitetu, odnosno potrebno je upravljati inflacijom u zemlji. Inflacija koju imamo jeste globalni problem. Ona ima svoje globalne izvore ali i unutrašnje izvore“, kazao je Pejović.
Podsjeća i koji su eksterni faktori doveli do inflacije na globalnom nivou.
„To su eksterni šokovi koji su uzrokovali inflaciju poput prekida lanaca snabdijevanja, rat u Ukrajini i tako dalje, Sve ono što je i već poznato javnosti ili drugi izvor koji se može odnositi na promjene u monetranoj politici na svjetskom nivou kroz kvantitativne olakšice i emisiju novca, sve to je dovelo do ove inflacije“, navodi Pejović.
Sa druge strane, napominje, na inflaciju su uticali i domaći faktori kao što su tržište, promjene u fiskalnoj politici, promjena poreza, akciza i slično, a odgovor na pitanje da li je veći uticaj domaćih ili eksternih faktora zahtijevao bi detaljnu analizu.
Vlada u borbi protiv inflacije ima mogućnost primjene mjera fiskalne politike.
“ Upravo kroz te mjere treba tražiti mogućnost da se riješe pronlemi inflacije, ili bolje reći, da se njom upravlja“, kazao je Pejović.
Ipak, kako navodi, nakon inflacije vrlo rijetko i vrlo teško dolazi do smanjenja cijena.
„Kada se govori o upravljanju inflacijom to jeste pokušaj da se stopa rasta cijena uspori ili održi na nekom nivou. Naravno te cijene su sada na veoma visokom nivou pogotovo ako govorimo o hrani što pogađa najveći broj naših građana ali očekivanja da će u ovoj ili u narednoj godini doći do nekog značajnog smanjenja cijena nisu u potpunosti realna. Neću da kažem da ne može doći do korekcije ali ta korekcija neće biti značajna koliko bi građani željeli“, ocjenjuje Pejović.
Smatra da dugoročno valja povećavati obim proizvodnje,
„Povećanjem obima proizvodnje erm što ćemo imati veću stopu privrednog rasta nakon toga će zaposleni imati veće nadoknade, nakon čega će slijediti povećanje ponude, sve što u ekononsokoj teoriji dovodi do smanjenja cijena. Ali za sve to je naravno potreban neki srednji rok od 5 do 10 godina“, kazao je Pejović.
Jasna Vujović, generalna direktorka Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju, ističe da su u resornom ministarstvu kao i crnogorski građani zadovoljni postignutim rezulatima u akciji Limitirane cijene.
„Akcija je započeta u martu prošle godine i u proširenom obimu nastavljena od septembra, i prema našim istraživanjima dala je odlične efekte. Došlo je do stabilizacije cijena , o tome govore podaci koji su javno dostupni. Stopa inflacije u 2024. godini kretala se od 1 do 5, 4 odsto pri čemu je najniža stopa bila od početka proširene akcije koja je obuhvatila preko 1000 artikala“, kazala je Vujović.
Kako navodi već od septembra mjeseca bilježi se stabilizacija stope inflacije od 2 i ispod 2 ispod dva posto.
„U septembru smo imali pad cijena mjesečni za 0,4 odsto, u oktobru je mjesečna stopa inflacije bila na nuli, dok je u decembru zabilježen pad cijena. Prema podacima Eurostata kada govorimo konkretno o kategoriji hrane i bezalkoholnih pića u decembru 2024. godine smo imali negativnu godišnju stopu inflacije, koja je u Crnoj Gori za tu kategoriju bila minus 0,1 posto, dok je u većini evropskih zemalja iznosila 2, 4 odsto. Ti podaci govore da je vladina akcija odnosno mjera ograničavanja marži imala jako dobre rezultate“, istakla je Vujović.
Dodala je da su mjere ograničenja marži na snazi u preko 80 odsto maloprodajnih objekata trgovačkih lanaca u Crnoj Gori.
„Svaki potrošač može tamo naći preko 1000 artikala. Ono što moram napomenuti da ti artikli nisu možda istaknuti na pravi način, jer to nije obaveza lanaca. Tržišna inspekcija je na terenu svakodnevno i kontrtoliše primjenu mjera“ , zaključila je Vujović.
