Foto: Gov.me
Sklonište za žrtve trgovine djecom i mladima, čiju je izgradnju finansirala Vlada Crne Gore uz tehničku podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), zvanično je otvoreno, saopštila je juče Vladina Služba za odnose sa javnošću.
Iz Vlade su kazali da objekat ima površinu od 200 kvadratnih metara i da može da primi deset osoba, dok je jedna soba prilagođena osobama s invaliditetom.
Iako su iz Vlade saopštili da je Crna Gora poslije 16 godina dobila Sklonište za žrtve trgovine djecom i mladima, ta tvrdnja ne odgovara u potpunosti istini, osim ako nije u pitanju puka igra riječi.
Upravo je nekadašnje ministarstvo finansija i socijalnog staranja kojim je rukovodio današnji premijer Milojko Spajić 2021. godine opredijelilo desetine hiljada eura nevladinoj organizaciji Institut za socijalnu i obrazovnu politiku za projekat Skloništa za žrtve trgovine ljudima, kojim je rukovodio više puta za nasilničko ponašanje pravosnažno osuđivani direktor te NVO Mitar Radonjić.
Pobjeda je od proljeća 2021. godine uporno ukazivala na sistemski nedostatak koji je omogućio da o žrtvama nasilja i trgovine ljudima brine osuđivani nasilnik.
Koliko su način licenciranja, ali i od nadležnih ignorisanje činjenica na koje je ukazivala naša redakcija bili štetni po državu potvrdio je sredinom juna prošle godine američki Stejt department u godišnjem izvještaju o trgovini ljudima u svijetu.
U izvještaju je konstatovano da je Crna Gora nazadovala na tom polju i to ponajviše upravo zbog načina kako je Radonjić rukovodio Skloništem za žrtve trgovine ljudima.
U izvještaju o trgovini ljudima za 2022. godinu Stejt department je konstatovao da Vlada nije promptno djelovala i uspostavila alternativne načine za zaštitu žrtava nakon što su stručnjaci objavili vjerodostojne optužbe za zlostavljanje od strane zaposlenog sa upravljačkim dužnostima u Skloništu za žrtve trgovine ljudima koje je finansirala država.
Kako je navedeno u tom izvještaju, to zlostavljanje uključivalo fizičko nasilje nad žrtvama, zastrašivanje i ucjene. Takođe, navodi se i da su nakon optužbi za nedolično postupanje, civilno društvo i međunarodne organizacije prekinule upućivanje žrtava u sklonište, ali i da uprkos činjenici da je državno tužilaštvo pokrenulo istragu protiv Radonjića, Ministarstvo rada i socijalnog staranja nije suspendovalo dozvolu i finansiranje skloništa, već je uputilo dvoje djece, žrtava, i dodjeljivalo sredstva skloništu sve do isteka donacije u decembru 2022. godine.
Stejt department je u izvještaju naveo i da iako je „zaposleni zvanično dao ostavku u avgustu 2022. godine, navodno je i dalje imao uticaj na rad skloništa“, o čemu je Pobjeda takođe pisala u nekoliko objavljenih članaka.
Premijer Milojko Spajić je, kako je juče saopšteno iz Vlade, povodom otvaranja Skloništa, rekao da su bezbjednost svakog pojedinca, a naročito djece i omladine na početku i na kraju svake borbe za bolje društvo i ljepšu budućnost.
Iz Vlade su naveli da je licenciranje Skloništa važan pokazatelj da Crna Gora ne zatvara oči ni pred jednim problemom, kao i da je vrlo važno što je baš to bio jedan od prioriteta ministarke rada i socijalnog staranja Naide Nišić i njenog tima.
– Činjenica da otvaramo Sklonište kao mjeru reakcije prema posljedici sugeriše i da naši napori u iskorjenjivanju uzroka moraju biti snažniji. Pritom svjestan da ovo nije samo lokalni izazov već pitanje koje opterećuje i veća, razvijenija društva od našeg – kazao je Spajić.
Iz Vlade su naveli da je Ministarstvo rada i socijalnog staranja uradilo veliki posao u tom projektu, čime je „dokazalo želju da na efikasan način rješava sva otvorena pitanja i da prepozna probleme i pruži odgovore“.
Ministarka Nišić je poručila da maksimalna sigurnost i zaštita moraju biti osigurane kroz specijalizovane usluge za sve žrtve trgovine ljudima.
– U tom smislu je otvaranje Skloništa važan korak u stvaranju ambijenta, koji će pomoći najranjivijima, onima čija se djetinjstva prekidaju na najsuroviji način – kazala je ona.
Kako je dodala, to je višeslojan, kompleksan i dinamičan društveni fenomen koji karakteriše prikrivenost.
– Ova ozbiljna posljedica jedne društvene bolesti mora biti sanirana i mi moramo svi zajedno mnogo više da radimo, da branimo žrtve i osuđujemo zločin. Za žrtve treba da obezbijedimo uslove za rehabilitaciju, dok za zločince pravda treba da kaže svoju riječ – zaključila je Nišić.
Tim za formalnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima, kako je Pobjedi ranije saopštila načelnica Odjeljenja za borbu protiv trgovine ljudima u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Tijana Šuković, tokom 2023. godine je identifikovao 18 osoba kao žrtve trgovine ljudima.
U strukturi identifikovanih žrtava trgovine ljudima bilo je 13 maloljetnih (osam ženskog, pet muškog pola) i pet punoljetnih lica ženskog pola. Kada su u pitanju oblici eksploatacije, u toku 2023. godine evidentirani su: seksualna eksploatacija, prisilno prosjačenje, upotreba u pornografske svrhe, sklapanje nedozvoljenog braka, vršenje kriminalne djelatnosti, kao i radna eksploatacija.Među identifikovanim žrtvama tokom 2023. godine bilo je najviše crnogorskih državljana, odnosno njih 11, dok su sa ukrajinskim državljanstvom identifikovane tri osobe, te po jedna osoba sa državljanstvima Izraela, Srbije, Albanije i Kosova.
