Na otvaranju izložbe, naslovljene ,,Snaga slike“, govorila je i kustoskinja postavke, istoričarka umjetnosti Milica Bezmarević.
Goranović je istakao da ako bi se u jednoj riječi moglo opisati Filovo umjetničko trajanje, ta riječ bi glasila – sloboda.
– Sloboda izraza i traganja, otvoreni predjeli i univerzumi kojima je stremio. Njega nije zanimao pravac, koliko duh, nije ga zanimala ni forma koliko ideja. Filova slikarska snaga i samosvijest potiču iz slobode koju je vrijedilo osvojiti, do koje je trebalo dospjeti. Onda, ovdje stanuju izvori njegove neobične vitalnosti i intuicije. Sloboda je to u izboru, u pokretu, u energiji. I kao u svim velikim djelima, ne radi se tu o površinama, nego o dubinama. Dok su mnogi iskušavali materijale i forme i došli do nekog koncepta, Filo je iskušavao forme i pravce i – došao do sebe, do svog likovnog rukopisa – istakao je Goranović.
Prema njegovim riječima, i danas nas Filovo djelo podsjeća na veličanstvenost slike, koje se nije odrekao, kao što se ni inovacija nije lišavao.
– Naprotiv, upravo je slikom dokazao kako se umjetnost mijenja. Vođen erosom znatiželje, kao rijetko koji savremenik, Filo je pokazao zašto je umjetnik onaj koji ima privilegiju početka, onaj koji ne može da miruje – rekao je on.
Goranović je podsjetio da je Filo naglašavao svoju sudbinsku povezanost sa Cetinjem i Crnom Gorom.
– Odakle god da je gledao, vidio je zemlju i dramu koja se u kovitlacima prostire po njegovim platnima. O tome svjedoče slojevi magle, otisci zemlje, freske pejzaža. Moguće da je to i susret praelemenata, do kojih je dolazio ,,iz dubine svoje intime“. Na taj način je Filo naseljavao svijet; činio je to gradeći brojna značenja koja danas nose posebnu aktuelnost – kazao je Goranović.
VIZIJE
Bezmervić je istakla da Filovo slikarstvo nikada ne odjekuje turobnim i bremenitim ehom prošlosti, već evocira vitalističke vizije i polet budućnosti. Ona je ocijenila da sve one kategorije spontanosti, improvizacije, odvažnosti i egzaltacije, vezane za apstraktni ekspresionizam, nigdje u crnogorskoj umjetnosti neće doći do takvog izražaja kao u Filovom slikarstvu.
– U kasnijim radovima koji pripadaju periodu devedesetih godina, Filovo slikarstvo na neki način, a u duhu sa društvenim i istorijskim okolnostima, doživljava neku vrstu sublimacije, i životnog i stvaralačkog iskustva. Ipak, i na njima je prisutan snažan odjek enformelističkog gustog, tamnog nanosa boje, kao neka vrsta slikarskog suočavanja sa samom materijom i njenom egzistencijom, koja čuva i sedimentira u sebi sve tragove i utiske spoljašnjeg svijeta, čineći ih esencijom duhovnog i materijanog postojanja – istakla je Bezmarević, dodajući da u takvoj duhovnoj konstelaciji, meditativnog i formalnog iskustvenog sažimanja, Filovo slikarstvo ostaje kao apsolutna tačka kulminacije njegove stvaralačke snage i umjetničke istine.
Dušanka Popović-Filipović: Tražio zarobljenu svjetlost u kamenu
Otvaranju izložbe u Galeriji Crnogorske akademija nauka i umjetnosti prisustvovala je i Dušanka Popović-Filipović, supruga Branka Filipovića Fila koja nije krila zadovoljstvo zbog postavke ,,Snaga slike“.
Dušanka Popović-Filipović, Foto: M. Babović
– Prije svega sam oduševljena što mogu ponovo da se sretnem sa Filom zbog ovih njegovih fantastičnih radova. Sa Filom sam provela skoro tri decenije i znam šta ga je motivisalo, a to je veličanstvena priroda Crna Gore. Njegoš kaže ,,Udar nađe iskru u kamenu“. Imala sam utisak da je Filo, u traženju svog izraza, pokušavao da pronađe zarobljenu svjetlost u kamenu. Jako sam uzbuđena i zadovoljna i drago mi je što se CANU na ovaj način odužio umjetniku – istakla je Popović-Filipović.
