Država i privatni sektor u turizmu moraju raditi na cjenovnoj konkurenciji,u smislu smanjenja fiskalnih zahvatanja, ali i smanjenja jediničnih marži. Neophodno je preduzeti sve relevantne mjere u cjenovnoj i promotivnoj politici, kada su pitanju regionalna tržišta, kazao je, između ostalog, u razgovoru za Biznis.me prof. dr Ivo Županović, redovni profesor ekonomije i turizma.
Minula turistička sezona bilježi mješovite rezultate: rast broja dolazaka stranaca, ali pad ukupnih noćenja u kolektivnom smještaju, naglaskom na značajnom udjelu stranaca i zabilježenim trendom kraćeg zadržavanja turista, uz kritike na račun (nepouzdane) statistike. Brojke su statistički pokazatelji koji se, vidjelo se, različito čitaju i tumače od lokalnih Turističkih organizacija, hotelijera i resornog ministarstva. Što treba uraditi da bi ovo ljeto bili spremnije?
„Crnogorskom turizmu treba, prevashodno, prilagoditi avio dostupnost, što se u domenu širenja konekcije ka relevantnim emitivnim tržištima i radi (dominantno tu mislim na Centralnu i Zapadnu Evropu, kao i skandinavske i baltičke zemlje), kao i da se konačna odluka u smislu investiranja u aerodrome, da li će navedeno ići u pravcu finansiranja iz internih resursa ili pak putem koncesije. Potom, treba raditi na cjenovnoj konkurenciji, i to treba da bude zajednički zadatak i države i privatnog sektora, u smislu smanjenja fiskalnih zahvatanja, ali i smanjenja jediničnih marži. Takođe, treba preduzeti sve relevantne mjere u cjenovnoj i promotivnoj politici, kada su pitanju regionalna tržišta. Na primjer, podatak da je u 2025. godini Hrvatska imala 224.351 noćenja više sa tržišta Bosne i Hercegovine u odnosu na 2024.godinu, kao i 199.298 noćenja više sa tržišta Srbije treba da nas zabrine. Na to je u određenom dijelu uticalo kako bolja saobraćajna dostupnost navedene destinacije, a u kombinaciji sa cjenovnim približavanjem Crne Gore navedenom tržištu“, istakao je Županović navodeći da se posebno mora voiti računa o sistemu obrazovanja, u smislu da se stalno provlači mantra da nemamo adekvatan i dovoljan broj zainteresovanih lica za rad u turizmu.
„Uzeću za primjer Kotor, grad koji pledira da bude dominantno turistički ( iako smatram da u odnosu na njegov potencijal to nije optimalno).Konstantno je apel u smislu nedovoljnog broja kandidata, a da se niko ne zapita kako je moguće da u Kotoru mladi nemaju mogućnost srednjoškolskog obrazovanja u turizmu?“, kazao je Županović.
Naglašava da je saobraćajna dostupnost, po definiciji, ključan dio integrisanog turističkog proizvoda, te da bi dalje prolongiranje rokova, kada je u pitanju završetak radova na toj dionici, svakako doprinijeo nezadovoljstvu turista, pogotovu na fenomen ponovnog dolaska.
„Smatram da će početak sezone početi već sa uskršnjim praznicima (5/4/2026.godine po katoličkom kalendaru i 12/4/2026.godine po pravoslavnom kalendaru) i da do tada navedena trasa mora biti osposobljena u cjelosti u smislu normalnog protoka vozila, ako već do tada nije moguće zaršiti kompletne radove na istoj. U suprotnom, mislim da će značajno derogirati napore kada je u pitanju prethodno pomenuto poboljšanje avio dostupnosti, jer je navedena dionica ključna za transfer turista sa aerodroma Tivat ka Budvi“, kazao je za Biznis.me, prof.dr Ivo Županović. Istakao je da niskobudžetne avio kompanije mogu značajno unaprijediti avio dostupnost.
„Dovoljno je pogledati rezultate Tirane, gdje niskobudžetne avio kompanije produkuju 75 odsto prometa, koji je u rapidnom porastu već niz godina. Međutim svakako sam za to da Crna Gora ima i stabilnu avio kompaniju u smislu ključnog oslonca turističkom sektoru, za koju sam siguran da će optimizacijom troškova i produkovanjem prihoda kroz adekvatan odabir emitivnih tržišta osigurati sopstvenu održivost“, saopštio je Županović..
