Search
Close this search box.

Uprava policije

Od početka godine deset krivičnih prijava za silovanje

U Crnoj Gori je od početka godine do 1. juna registrovano deset slučajeva silovanja, saopštili su iz Uprave policije dok su iz nevladinog sektora poručili da taj broj ne odražava pravo stanje.
Gradski.me
Foto: Gradski.me

Iz policije su agenciji MINA kazali da su u osam slučajeva izvršioci bili državljani Crne Gore, a u dva slučaja strani državljani.

“U navedenom periodu najviše krivičnih djela silovanje, četiri, registrovano je na području Podgorice”, rekli su iz policije.

Oni su naveli da je najmlađi u vrijeme izvršenja krivičnog djela imao 18 godina, a najstariji 55 godina.

Iz policije su saopštili da je prošle godine registrovano 14 krivičnih djela silovanje.

Izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević je rekla da broj prijava ne odražava stvarno stanje i obim problema.

„Jer se seksualno nasilje i dalje rijetko prijavljuje zbog još prisutne stigme i neadekvatnog tretmana osoba koje su preživjele ovaj teški vid nasilja“, kazala je Raičević agenciji MINA.

Komentarišući to što je među osumnjičenima osoba od 18 godina, kazala da „nas sve oblikuje kultura u kojoj smo rođeni i u kojoj živimo, kulturne vrijednosti, stavovi i ponašanja koja stičemo u porodici i kroz socijalizaciju“.

„Našom kulturom i dalje dominira nejednakost polova, rodni stereotipi i predrasude, rigidna normativna očekivanja od žena i muškaraca, dominacija muškog autoriteta i prihvatanje, tolerisanje, pa i promocija nasilja u javnoj sferi kroz različite, mladima lako dostupne sadržaje“, rekla je Raičević.

Ona je istakla da to ne isključuje ličnu odgovornost svih punoljetnih osoba koje seksualno nasilje koriste da ponize i povrijede svoju žrtvu i da na taj način njome upravljaju.

„Mediji su pisali o muškim grupama na socijalnim mrežama u kojima se s lakoćom, bez ikakve odgovornosti i dozvole onih koji su na njima, dijele seksualno eksplicitni sadržaji. To u Crnoj Gori predstavlja krivično djelo“, navela je Raičević.

Ona je rekla da umjesto da fokus bude na onima koji čine seksualno nasilje, na uzrocima, prevenciji i sankcionisanju takvog ponašanja, žrtve su te koje nailaze na preispitivanje njihovog ponašanja i sumnju u vjerodostojnost i motive njihovih prijava.

„Trauma i posljedice seksualnog nasilja su često u drugom planu i žrtve se sa njima najčešće nose bez ikakve sistemske podrške, čak i kada su maloljetne“, kazala je Raičević.

Ona je dodala da nedavne presude za seksualno nasilje ne ohrabruju žrtve i ne odvraćaju nasilnike od tih surovih krivičnih djela.

Raičević je, govoreći o tome u kojem dijelu pravosudni sistem treba unaprijediti, kazala da je neophodno raditi na razumijevanju prirode i posljedica seksualnog nasilja i uopšte nasilja nad ženama, prevazilaženja ličnih predrasuda nosilaca pravosudnih funkcija.

„Isto tako, neophodno je da se urade jasne smjernice za sankcionisanje ovih krivičnih djela, jasne procedure za zaštitu žrtava od sekundarne viktimizacije, zasnovane na pravno obavezujucim medjunarodnim standardima, poput Istanbulske konvencije koja je već deset godina na snazi u Crnoj Gori“, dodala je Raičević.

Ona je kazala da se ove godine očekuje i drugi izvještaj o primjeni te konvencije u Crnoj Gori, koji će, kako je dodala, bez sumnje ukazati na brojne nedostatke u sistemu.

„Osim toga nema realizacije aktuelnog Plana rasta i reformske agende za pristupanje Evropskoj uniji bez odlučnih mjera za suzbijanje rodno zasnovanog nasilja, uključujući i seksualno“, ukazala je Raičević.

Ostavite komentar

0 Komentari
Inline Feedbacks
View all comments