Novac ženskih organizacija partije u Crnoj Gori trošile na kredite, kongrese i komunalije

Gradski.me

Foto: Gradski.me

Političke partije u Crnoj Gori ove godine će iz državnog budžeta dobiti 693.500 eura za finansiranje rada svojih ženskih organizacija.

Samo tokom januara, 20 partija je od Ministarstva finansija za te namjene dobilo skoro 58 hiljada eura.

A da se taj novac, namijenjen obukama, umrežavanju i jačanju solidarne mreže žena u politici, ne troši u te svrhe, godinama upozoravaju civilni sektor i međunarodne organizacije.

Kako je počelo i kako se zloupotrebljava

Partije od 2020. godine, na inicijativu Ženske političke mreže, dobijaju novac za jačanje kapaciteta ženskih organizacija.

Cilj je osnažiti žene za obavljanje značajnih funkcija.

Prema Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, sredstva se mogu trošiti u skladu sa Statutima tih ženskih organizacija.

Navodeći da je broj žena u aktuelnom sazivu parlamenta manji nego u prethodnim kopredsjednica Ženskog kluba u prošlom sazivu Branka Bošnjak ocjenjuje da mjere nisu dale rezultate. Objašnjava i zašto:

„Mislim da gotovo sve političke partije to zloupotrebljavaju, da sredstva ne koriste za rad ženskih organizacija. Jer su sredstva primali i neki koji nemaju ženske organizacije, makar ne pravno-formalno konstituisane“, kaže Bošnjak.

To se, kako je navela, lako može provjeriti i na osnovu deponovanog potpisa.

Bošnjak dodaje da nerijetko novac mogu da podižu samo predsjednici partija ili osobe zadužene za finansije, a ne predsjednice ženskih mreža.

Kako je podsjetila, političke stranke novac dobijaju i na osnovu broja osvojenih ženskih mandata u Skupštini.

„Da li je to ‘zadovoljilo’ partije, da se ne diraju sredstva namijenjena za rad ženskih organizacija? Mislim da nije. Tako da ohrabrujem Državnu revizorsku instituciju da detaljno ispita način trošenja tih sredstava“, kaže Bošnjak.

Anita Stijepčević iz Centra za ženska prava ukazuje da se novac u nekim slučajevima ne uplaćuju na podračune ženskih organizacija ili se uplaćuje iako te organizacije nemaju statute koji određuju način trošenja.

Ima slučajeva, dodaje, da partije ne dostavljaju izvještaje o trošenju tih sredstava iako su obavezni.

Kaže da sve to pokazuje da u partijama postoje strukturne prepreke za politički uspon žena.

„Zakoni za koje smo se izborile, koji su trebali da podstaknu učešće žena u politici i da istovremeno umanjuju zloćudne posljedice patrijarhalnih obrazaca se jednostavno zaobilaze ili ne poštuju“, ocjenjuje Stijepčević.

Rezultat je, navodi, manjak žena u javnom i političkom životu uz selektivne, neinkluzivne i neodržive državne politike.

Kako to izgleda u praksi – jezikom brojki za 2022.

Stranke su dužne da podatke o tome kako je utrošen novac za ženske organizacije dostave u godišnjem izvještaju Državnoj revizorskoj instituciji (DRI) i Agenciji za sprečavanje korupcije do kraja marta tekuće, za prethodnu godinu.

Izvještaji dostupni na sajtu DRI odnose se za 2022. godinu, kada je za ženske organizacije u partijama iz budžeta izdvojeno preko pola miliona eura.

Partije, pritom, novac za finansiranje svojih ženskih organizacija dobijaju i od lokalnih samouprava.

Crnogorke u kandžama tradicionalizma

Diskriminacija žena na tržištu rada

Najbrojnija vladajuća stranka u parlamentu, Pokret Evropa Sad, osnovana juna 2022., nije imala formiranu žensku organizaciju te godine pa ni novčane transakcije po tom osnovu.

Iste godine, najbrojnija opoziciona, Demokratska partija socijalista (DPS) je na rad Alijanse žena potrošila 136 hiljada eura, od čega gotovo polovinu na troškove scenografije a nešto preko 12 hiljada na štamparske usluge.

Jedna je od rijetkih stranaka koja je, shodno zakonu, uz izvještaj dostavila i statut ženske organizacije.

Statut je dostavila i Nova srpska demokratija (NSD), aktuelnog šefa parlamenta Andrije Mandića, koja je u 2022. sa žiro računa svog Foruma žena utrošila 36.620 eura.

No, revizija je pokazala da su isplaćeni troškovi prinudne naplate od gotovo 5.000 eura, zatim rata kredita i troškovi kamate.

Statut ne predviđa trošenje za te namjene. NSD je septembra 2023. vratila ta sredstva na račun svoje ženske organizacije.

Građanski pokret URA je iste godine, sa računa svoje ženske organizacije platio 72.309 eura.

Više od polovinu je uplaćeno za naknade po ugovorima o djelu, dok je 28.409 eura izdvojeno za kancelarijski materijal, nabavku opreme, sitni inventar, avio karte, hotelski smještaj.

Uz to URA nije dostavila Statut, već Pravilnik o načinu organizovanja i rada Foruma žena, kojim nije uređen način trošenja sredstava.

Demokratski savez Albanaca nije iskazao podatke o prilivima od preko 9.200 eura i odlivima od preko 4.600 po osnovu finansiranja rada ženske organizacije.

Imaju Statut, ali njime nije bliže uređen način trošenja sredstava. Uprkos tome, njime su gorivo platili 708 eura, avio karate 705, za pomoć i donacije isplaćeno je 1.526 eura a za naknade 886 eura.

Izvještaji ostalih političkih partija za 2022. godinu još nijesu dostupni.

Nenamjensko trošenje ovog novca stari problem

DRI je utvrdila da je godinu ranije, 2021. Ujedinjena Crna Gora sa računa partijskih koleginica isplatila 3.000 eura koji se ne odnose na njihov rad.

Asocijacija žena Socijalističke narodne partije je za organizovanje partijskog Kongresa potrošila preko 1.840 eura, a za reprezentaciju 3.500 euro što takođe ne spada u domen rada ženske organizacije.

Nenamjenski je sredstva koristila i Prava Crna Gora, koja je sa računa svoje ženske organizacije „skinula“ 661 euro za troškove struje, telefonske račune i komunalne usluge za stranačke prostorije.

Nijedna od tih partija nije prezentovala statut uključujući Forum žena Liberalne partije, koji je rashodovao 1.054 eura.

Ni Demos nije naveo kako je na ženske organizacije potrošio 6.107 eura.

Pokret za promjene je, kako je utvrdio DRI, sa računa Mreže žena platio skoro tri hiljade eura za redovne aktivnosti Centrale i opštinskih odbora, što nije u skladu sa Statutom te ženske organizacije. Oni su ukazali i da je ta partija u izvještaju prijavila troškove od 4.900 eura, iako je utrošeno gotovo 8.900″

Na sajtu DRI nijesu dostupni izvještaji svih političkih partija, pa tako nema ni vladajućih Demokrata.

Ipak, njihov izvještaj Agenciji za sprečavanje korupcije iz 2021. pokazuje da su na ženski klub, kroz šest stavki utrošili preko 16,7 hiljada eura. U dva od tih šest slučajeva, riječ o poklonima za 8. mart, potom o štampi statuta i brošura o ravnopravnosti.

Jedan reklamni poklon bio je sat od 363 eura.

Političarke – nekad ne vide a nekad se ne bore

Dakle, priča o nenamjenskom trošenju novca ženskih organizacija nije nova.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora još je 2021. upozorila da javnost ne zna na koji način je potrošeno gotovo pola miliona eura izdvojenih iz budžeta za potrebe finansiranja redovnog rada ženskih organizacija političkih partija.

Upitana da li se žene na crnogorskoj političkoj sceni bune kada se novac ne troši namjenski, Drita Lola (Drita Llolla), liderka Ženske organizacije DPS koja je na toj poziciji od 2021. odgovara da, do sada, nije čula takve komentare.

Razlog, prema njenoj ocjeni, može biti nedovoljna informisanost.

„Ili što političke partije, koje možda nemaju dovoljno razvijen sistem demokratije unutar svojih redova, tako funkcionišu“, dodala je Lola.

Bošnjak kaže da su članice Ženskog kluba prošlog saziva parlamenta bile politički zrele žene, dobro pozicionirane u svojim partijama sa kojih su mogle da utiču na promjene.

„Međutim, činjenica je da većina žena, kada dođe do neke pozicije, ne razmišlja dovoljno o ovim pitanjima ili uzima matrice ponašanja muških kolega. Stoga ne čudi što ponekad nemaju dovoljan senzibilitet iako bi trebalo bi da budu jedinstvene“, navela je Bošnjak.

Osude Šešeljevih uvreda na račun crnogorske političarke

Ženama u crnogorskoj politici teško protiv predrasuda

Stranci vide kako se troše pare

Na nenamjensko trošenje ukazivali su i sa međunarodnih adresa.

Posmatračka misija OEBS/ODIHR u izvještaju o izborima od 11. juna 2023. godine rekla je da „stranke ne koriste sredstva za smisleno unapređenje učešća žena u političkom životu“.

„U slučaju nepoštovanja propisa treba primijeniti sankcije“, upozorili su iz te misije.

I Bošnjak se zalaže za finansijsko sankcionisanje onih koji krše zakon:

„Treba propisati neku kaznu, u smislu restrikcije u finansiranju partije“.

Ona navodi da se ponekad ne poštuje ni odredba da, ženu koja odustane od poslaničke funkcije, mora zamijeniti sljedeća žena sa liste.

Stijepčević iz Akcije za ženska prava ukazuje da bez obzira na sve, Ministarstvo finansija i dalje redovno isplaćuje stranke iako ima pravo da ih suspenduje.

Ona podsjeća da Agencija za sprečavanje korupcije, koja ima nadzornu funkciju nad finansiranjem, ima ovlašćenje da sama pokrene postupak u slučaju da uoči neke neregularnosti.

„Mi nismo upoznati da se taj mehanizam dovoljno koristi“, navela je Stijepčević.

Smatra da je aktuelna reforma izbornog zakonodavstva prilika da se potenciraju izmjene zakona o finansiranju političkih subjektata kako bi se pooštrila nadzorna funkcija Agencije i DRI u dijelu nezakonitog trošenja tog novca.

Lola smatra da se izborno zakonodavstvo treba pozabaviti pritiscima na građane kako treba da glasaju.

„Iz ugla žena koje izlaze na izbore, i predstavljaju svoj izborni program, to je velik problem. Suočavate sa fenomenom na koji nemate resurse da odgovorite. Zapravo i ne želite da imate takve resurse jer zagovarate neke druge vrijednosti“, rekla je Lola.

No, dodaje da ipak nije sve u parama, da ima nešto i u mentalitetu.

Lola smatra da u Crnoj Gori „još postoji mentalitet na nivou odlučivanja, ili na nivou vođstva partija, da žene nisu dovoljno sposobne za rukovodeće pozicije“.

Stijepčević smatra da je Crnoj Gori potrebno stalno raskrinkavanje stereotipa prema kojima postoje i muške i ženske profesije.

Izvor: RSE

Ostavite komentar

0 Komentari
Inline Feedbacks
View all comments