svijet

Norveški institut: Tramp će anektirati Grenland, treba biti spreman na najgore

Dok se Danska muči s Trumpovim pretenzijama na Grenland, u Norveškoj se već danima raspravlja o riječima hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića o strateškoj važnosti Svalbardskog arhipelaga. No prijetnjom se ne smatra Amerika, nego Rusija, koja u rudarskom naselju Barentsburgu ima svoje uporište na norveškom ostrvu u Arktičkom okeanu.
Foto: AP

Norveški Institut Fridtjofa Nansena, koji se bavi međunarodnom politikom u područjima okoline, klime i energetike, bioraznolikosti na Arktiku, sazvao je u četvrtak konferenciju o tome što Danska i Evropa mogu učiniti kako bi zaustavile Trampa i koliko je vjerovatno da će doći do vojne invazije na Grenland.

Sudionici konferencije nisu bili pretjerano optimistični. Direktor instituta Iver Neumann vjeruje da će Tramp anektirati Grenland.

“Tramp nema ni trunke diplomatske vještine u sebi. Razmišlja kao magnat nekretnina i stalno traži nove ljude kojima će odrati kožu”, kazao je on.

Neumann takođe smatra da Trump ne može sebi priuštiti gubitak obraza nakon što je od Grenlanda napravio ogroman problem: “Pokret MAGA traži i očekuje nasilnika i snažnog muškarca kao predvodnika. Tramp nema izlaza. Treba biti spreman na najgore”.

Ruska prijetnja Svalbardu

Iako se na konferenciji nije razgovaralo o američkim pretenzijama na Svalbard, Milanovićeve riječi odjeknule su u smislu da bi Trampov interes za Grenland mogao podstaći Putina da posegne za norveškim ostrvom. Neumann je rekao kako ruskom predsjedniku odgovara da tri svjetske sile – Sjedinjene Američke Države, Kina i Rusija, podijele svijet na interesne sfere.

Ni voditelj istraživanja Instituta Fridtjofa Nansena, Andreas Osthagen, ne vjeruje da je Tramp zainteresovan za Svalbard, ali zabrinut je da će Putin svoju pozornost usmjeriti na norveške arktičke otoke.

“Svalbard je tempirana bomba koja neće nužno odmah eksplodirati, ali bi mogla eksplodirati ako situacija na Grenlandu eskalira. Ako se transatlantsko sigurnosno jamstvo dodatno pogorša, odnosno ako se pokaže da nam SAD neće priskočiti u pomoć, Evropa neće imati dovoljno kapaciteta da se obrani”, rekao je Osthagen za norveški Dagbladet.

Dok u Norveškoj zasad samo raspravljaju o prijetnjama svome suverenitetu na Arktiku, u Danskoj se ozbiljno strahuje od američke aneksije Grenlanda. Sastanak danskog ministra vanjskih poslova Larsa Loke Rasmusena i grenlandske ministarke vanjskih poslova Vivian Motzfeldt s američkim potpredsjednikom J. D. Vansom i državnim sekretarom Markom Rubiom u srijedu u Vašingtonu donio je nove tenzije.

Dogovoreno osnivanje “radne grupe”

Dogovoreno je ustrojavanje zajedničke “radne grupe” koja bi trebala pronaći rješenje za američke “sigurnosne zabrinutosti” i istovremeno sačuvati danski suverenitet nad najvećim svjetskim ostrvom. Međutim, portparolka Bijele kuće Karoline Leavit izjavila je na konferenciji za novinare da je zadatak “radne grupe” tehnički raspraviti “američko preuzimanje Grenlanda”.

“Nismo dogovorili nikakvu tehničku radnu grupu koja će razmotriti kako SAD može zauzeti Grenland. Radna grupa mora istražiti je li uopšte moguće udovoljiti američkim zahtjevima bez narušavanja danskog suvereniteta”, rekao je Rasmusen za danski televizijski kanal TV2.

Osim diplomatskih aktivnosti, danska strana pokušava barem simbolično pružiti otpor Trampovim pretenzijama, pa je tako u četvrtak na palači Kristijansborg u Kopenhagenu, sjedištu danskog parlamenta, vlade i vrhovnog suda istaknuta grenlandska zastava.

Danski mediji objavljuju emotivne poruke građana koji zahtijevaju zaštitu suvereniteta i izražavaju prezir prema Trampovoj administraciji.

Javljaju se i razočarani danski vojnici koji su rame uz rame sa svojim američkim saborcima, uz dosta žrtava, sudjelovali u intervencijama u Iraku i Afganistanu, a bilo je i poziva da se Danska povuče iz kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo fudbala 2026. u SAD-u.

Strah i neizvjesnost na Grenlandu

Aja Čemnitz, jedna od dvije grenlandske zastupnice u danskom parlamentu, izabrana s liste socijaldemokratske stranke Inuit Ataqatigiit, za danske medije govorila je o zabrinutosti i neizvjesnosti u svojoj domovini.

“Ljudi dolaze na posao plačući, djeca u školama govore o aneksiji, starije osobe ne mogu spavati. Vidimo znakove destabilizacije grenlandskog društva. To stvara ekstremnu količinu neizvjesnosti. I poslovna zajednica na Grenlandu je pogođena i djelomično paralizirana neizvjesnom budućnosti. Teško je pokretati nove stvari kad ne znaš što te čeka”, rekla je Čemnitz.

Ostavite komentar

0 Komentari
Inline Feedbacks
View all comments

Najnovije

Povezani članci