„Naše društvo, kao i ostala vodovodna društva u Crnoj Gori su od 2021. dužna da poštuju propisanu metodologiju i shodno zakonu dobijaju cijenu obračunatu shodno propisanoj metodologiji. U prethodne četiri godine, vodovodna društva nemaju uticaja na samu cijenu. Do aprila mjeseca podnosi se neophodna dokumentacija Regulatornoj agenciji, koja istu uključuje u obračun po navedenoj metodologiji i sredinom godine dobijamo cijenu koja će se primjenjivati u narednoj godini. Tako je bilo i prošle godine“, kazao je Nišavić.
On navodi da je i drugim opštinama došlo do drastičnog ili smanjenja ili povećanja cijena vode.
„To nam ukazuje da postoje određene anomalije i da se metodologija mora mijenjati, odnosno prilagoditi uslovima poslovanja vodovodnih društava u Crnoj Gori“, istakao je Nišavić.
Komentarišući najavu premijera Milojka Spajića da ukoliko bude povećanja cijena da će tražiti smjenu rukovodstva, Nišavić navodi da je očigledno došlo do propusta u komunikaciji sa premijerom, jer su vodovodna društva dužna da primjenjuju cijenu koju dobiju shodno metodologiji.
On podsjeća da su u Podgorici od 2011. do 2020. bile identične cijene vode, a da od 2021. do 2024. imamo pad cijena vode, što se, kako kaže, odrazilo i na poslovanje preduzeća. Objašnjava da je u pitanju veoma komplikovan matematički model za računanje cijena vode.
Komentarišući nedavnu izjavu gradonačelnika da Vodovod duguje šest miliona eura, Nišavić je naveo da je dug zatečen, odnosno star više od pet godina.
„Oko šest miliona dug je bio i 2020. godine. Veliki uspjeh je postignut što se dug nije uvećavao u prethodnih godinu i po dana, s obzirom da je došlo do povećanja zarada za oko 1,1 milion eura. Imali smo i troškove po osnovu izmirenja obaveza za neisplaćen prevoz od perioda od 2008. do 2021. Tu su i povećanja troškova električne energije. Da nismo pametno upravljali društvom, ne bi bili u mogućnosti da održimo dug na ovom nivou“, istakao je Nišavić.
Podsjeća da je broj zaposlenih sredinom 2023. bio – 572, a da je na današnji dan zaposleno 550 radnika.
„Uspjeli smo da smanjimo broj zaposlenih i taj broj će se i u narednom periodu smanjivati. To su većinom direktni izvršioci na terenu, jer nismo imali zapošljavanje u administraciji. Nismo bili u mogućnosti da izmijenimo sistematizaciju radnih mjesta jer bismo na taj način obeštetili zaposlene, morali bismo da ispaltimo otpremnine koje društvo nije imalo, ali smo u pregovorima sa novom gradskom upravom da to pitanje bude fokus i da se riješi“, kazao je Nišavić.
Dodaje da za vrijeme prethodne vlasti, nisu bila opredijeljenja budžetska sredstva, i iz toga razloga nije došlo do formalne promjene sistematizacije jer nepotrebna sredstva stvaraju troškove i da našem društvu fali više izvršilaca na terenu.
„Zaposleni iz Vodovoda otkupio stan za 6.000 i nakon par mjeseci prodao za 90.000 eura“
Govoreći o prodaji stanova koje je Vodovod davao po i više nego povoljnim uslovima prije 2020. godine i uoči izbora te godine, Nišavić je naveo da su određenu dokumentaciju dostavili nadležnim organima, te da i u ovom trenutku prikupljaju dokumentaciju kako bi i za ostale sumnjive dodjele stanova obavijestili nadležne organe.
„Ima određenih stanova koji su ustupljeni zaposlenima po znatno nižoj cijeni od tržišne i do 20 puta. Donošeni su određeni pravilnici po kojima se neregularno spušta cijena do tog nivoa i daje na rate. Međutim, nisu bili ispunjeni ni ostali preduslovi da se stan otkupi, zato što je bilo predviđeno da se stan ustupi zaposlenom na korišćenje uz određenu nadoknadu, a da tek ukoliko redovno izmiruje nadoknadu ima mogućnost otplate. To se u tim slučajevima nije desilo, jer nisu redovno izmirivali nadoknadu, a Vodovod im je plaćao porez, pa čak i usluge održavanja, a oni su kasnije za sitan novac otkupili kasnije taj stan. Imamo jedan slučaj gdje je nepokretnost u vrijednosti od oko 90.000 eura dodijeljena zaposlenom za svega oko 6.000 eura. Riječ je o stanu od 56 kvadraata na Zabjelu. Nakon otkupa od 6.000 eura taj stan je nakon par mjeseci prodat na tržištu za 90.000 eura. Sumnjiv je i taj momenat, a imamo i još nepravilnosti. Stan je bio tema kompenzacije sa jednim društvom i uopšte nije bio namijenjen za rješavanje stambenih pitanja, već je na sumnjiv način dodijeljen zaposlenom na korišćenje, koji nije plaćao nadoknadu za korišćenje i nije izmirivao obaveze koje su bile preduslov za otkup“, kazao je Nišavić.
Propusti su, kako kaže, primjećeni i kod dodjele stanova 2019.
„U rang listama smo primijetili da ima nelogičnosti. Određeni ljudi su bez potpune dokumentacije dobijali stanove, dok su drugi, koji su ispunjavali uslove, bili ispod liste. To je sumnjivo i na to smo ukazivali, ali do danas nismo imali reakcije tužilaštva“, istakao je Nišavić.
U Vodovodu je trenutno na bolovanju oko 130 zaposlenih, što je isti nivo u odnosu na proteklih pola godina.
„Zaposleni koriste mogućnost što je, kako je prevdiđeno GKU, zarada umanjena svega 10 odsto kad su na bolovanju. Obraćali smo se nadležnima, ali te komisije nisu u mogućnosti da do kraja ispitaju da li se ta bolovanja zloupotrebljavaju ili ne. Država se mora više uključiti u rješavanje ovog problema i da se mnogo ozbiljnije bavimo kako bi riješili problem“, naveo je Nišavić.
Ističe da u ovom momentu nema osnova za stečaj u Vodovodu i nadaju se da preduzeće ide ka ozdravljenju.
Vršilac dužnosti direktora preduzeća „Čistoća“, Denis Hot istakao je da je ubijeđen da je iz Glavnog grada došla instrukcija 2020, kada je gradonačelnik bio Ivan Vuković, da cijena vode bude 4,5 centa, a ne devet koliko je trebalo da bude po metodologiji.
„Zatekao sam veoma lošu situaciju u ovom preduzeću, ali se sada može reći da smo uspjeli da se izborimo sa problemima i da funkcioniše na sasvim solidan način. Još kao građanin sam ukazao da će da dođe do problema, jer je tada cijena čistoće određena poptuno matematički nepismeno. Imate Regulatora koji vam odredi cijenu, a vi nemate tu nikakvog uticaja. Čistoća nema Regulatora, odnosno rad „Čistoće“ nije regulisana djelatnost. Metodologija po kojoj se određuju cijene je vrlo jednostavna – troškovi kroz površinu koju održavate. Međutim, cijena čistoće je po toj formuli trebalo da bude devet centi, a ne 4,5 centa. Govorio sam još tada o tome, ali je neko svjesno politički djelovao“, kazao je Hot.
Podsjeća da je samo Granski kolektivni ugovor povećao trošak zarada za 2 miliona, dok su troškovi prevoza povećani za 800.000.
„U Čistoći je problematično i to što cijena, koja je utvrđena 2020. godine, nikad nije bila dovoljna da pokrije rashod preduzeća. Ona je vjerovatno politički utvrđena. Čistoće vrlo lako može da se uruši, a pravi primjer je Budva, gdje smo vidjeli kakve su slike kada se samo par dana ne radi“, istakao je Hot.
Direktor „Čistoće“ navodi da je višak zaposlenih stvoren u prethodnom periodu, a da sada ima odgovarajući broj zaposlenih kada veliki broj radnika nije na bolovanju.
„Uspio sam na neki način da uposlim zaposlene. Maksimalno smo smanjili troškove. Čistoća sada funkcioniše solidno, a da li će neko slikati neki kontejner ili lokaciju koja pola sata nakon čišćenja bude devastirana, nije do mene ili ‘Čistoće’. Suština cijele priče je da ‘Čistoća’ samo prevoznik otpada. Čak 100 tona se pokupi pored kontejnera i 200 u kontejnerima. To su veliki napori za zaposlene“, navodi Hot.
Kada je riječ o naplatiti duga od firmi, Hot kaže da je vrlo teško jer kada firma ode u stečaj, nema od čega da se naplati.
„Ogromna površina privrednih objekata nije bila popisana i nije se naplaćivala. Dešavalo se da se objekat u evidenciji vodi na 20 metara kvadratnih, a zapravo je bilo 1.000 metara kvadratnih. Oni su svjesno štetili državi i to jeste krivično djelo“, kazao je Hot.
On je naglasio da fizička lica duguju 3.000.000 eura, ali da su to većinom ljudi koji su lošeg finansijkog stanja.
„Percepcija građana je da Ćistoća radi odličan posao i da cijena usluga treba biti veća“, ističe Hot.
Ističe da raspodjela stanova u „Čistoći“ iz 2004. još nije završena.
„Vode se sudski sporovi. Ljudi u tim stanovima žive i vjerovatno se to nikad neće završiti. Najgore je što su u raspodjelama stanova zaposleni sa najvećim platama dobijali stanove“, kazao je Hot.
Preduzeće „Čistoća“ i dalje ima probleme sa brojnim radnicima koji su na bolovanju. Kao jedno od rješenja Hod vidi izmjenu Granskog kolektivnog ugovora, gdje se više za bolovanje neće dobijati 90 odsto zarade, već 70 odsto. Smatra da će tih 20 odsto natjerati mnoge zaposlene da počnu da rade.
„Ministarstvo zdravlja, odnosno njihova komisija za 33 zaposlena utvrdila je samo za jednog da je riječ o proceduralnoj grešci. Tog zaposlenog znam i on je opravdano spriječen za rad, jer je riječ o vozaču koji ima povrijeđeno stopalo. Zbog toga smo i morali da zapošljavamo nove radnike“, istakao je Hot.
