“Mnogo hrane se baca u domaćinstvu koja bi trebalo da bude usmjerena ka onima koji su bili u stanju socijalne potrebe. Rješenje vidim u formiranju jednog Centra za distribuciju hrane gdje bi sva ta hrana išla na jedno mjesto, a gdje bi svima bila dostupna. Bilo da su u pitanju pojedinačne porodice, narodne kuhinje, tipske organizacije“, kazala je Marina Medojević iz “Banke hrane“.
Narodna kuhinja podijeli na stotine obroka u nekoliko sati, a svaki tanjir znači mnogo onima koji kod kuće često nemaju ništa.
“Oko 330 obroka u Podgorici, na Cetinju između 150 do 200 obroka, Berane i Bijelo Polje – vidjećemo bože zdravlja na kraju godine kada izvršimo bilans obroka na godišnjem nivou. Sigurno ga nećemo istrijebiti, siromaštva će biti ali bismo mogli da smanjimo. Svako neka napravi malo do sebe, jer svaki čovjek nam je blizu, nezavisno da li je krvno vezan sa nama. Svako ko je u toj poziciji trebamo da obratimo pažnju na njega“, poručio je koordinator Čovjekoljublja MCP Milivoje Radonjić.
Medojević ističe da u Crnoj Gori ne postoji strategija protiv siromaštva.
“Vidimo da ga nema ni u srednjoročnom planu do 2027. godine i to je neodgovoran odnos prema prema 20,1 posto siromašnih koja je zvanična statistika, odnosno, svako treće dijete je u zoni nemaštine. Preporučila bih našoj vladi da se okrenu siromašnima. Dakle oni su ostali na margini gdje nije povećana socijala, gdje se su se plate povećale a njihove su se samo podigle od 20 do 40 eura“, istakla je Medojević.
U svijetu koji svakog dana stvara novo bogatstvo, siromaštvo ne bi smjelo postojati, pogotovo u ovolikoj mjeri. Svjetski dan borbe protiv siromaštva zato nije samo datum u kalendaru, već poziv da pogledamo oko sebe.
