Kako je kazala, širom svijeta, 333 miliona djece živi u ekstremnom siromaštvu. Djeca su u dvostruko većem riziku od ekstremnog siromaštva nego odrasli..U Evropskoj uniji je 19.5 miliona djece bilo u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti tokom 2024. godine.
“Broj djece (0 do 17 godina) u Crnoj Gori sredinom 2023. godine je 135 593 ili 21,7 odsto odsto od ukupnog broja stanovnika”, rekla je Madojević.
Podsjeća da, prema zadnjim dostupnim podacima iz 2024. Uprave za statistiku (Monstat) nastalih tokom 2023. godine, stopa rizika od siromaštva djece iznosi 27,6 odsto.
“Siromaštvo ne predstavlja samo nedostatak novca, već i nedovoljan pristup zdravstvenih, obrazovnih i usluga socijalne i dječje zaštite”, istakla je Medojević.
Prema njenim riječima, uvođenje univerzalnog dječjeg dodatka za djecu do 18 godina u Crnoj Gori bilo je korisno, ali je ovu mjeru potrebno redovno prilagođavati troškovima života koji rastu.
“Pored univerzalnog dječjeg dodatka država mora uzeti u obzir i ugroženost djece kojoj je potrebna dodatna podrška. Ona mora biti kako materijalna tako i u uslugama”, smatra Medojević.
Prema njenoj ocjenji, određivanje adekvatnog nivoa dodatka mora uzeti u obzir veličinu domaćinstva, broj djece, lokalne cijene i zarade. Potrebno je osigurati dodatnu podršku najugroženijoj djeci. Kvalitetne usluge djeci i njihovim porodicama na nacionalnom i lokalnom nivou su ključne.
“Djeca žive u porodicama. U poslednje tri godine socijalna pomoć u Crnoj Gori porasla je manje od 20 eura po osobi. Za to vrijeme minimalne plate su prosječno porasle oko 300 posto (sa 225 na 600 eura) koliko su uvećane i najniže penzije ( sa 150 na 450 eura)”, naglasila je Medojević.
Podsjeća da mjesečni iznos socijalne pomoći, koja se službeno naziva materijalno obezbjeđenje porodice ( MOP) a jedina je namijenjena siromašnima, za jednu osobu iznosi 94 eura, četvoročlanu 160 a za porodice sa pet i više članova ( maximalni iznos) 179 eura.
“Ti iznosi su tri puta manji od ‘linije siromaštva’, koju je izračunala državna Uprava za statistiku Monstat a koja je za jednu osobu 280 eura a za četvoročlanu porodicu 589 eura.Godišnje socijalno primanje namijenjeno siromašnima ( MOP) jednako je mjesečnom primanju ministra ili poslanika”, ističe Medojević.
Crna Gora na putu ka EU, navodi ona, mora se pridržavati Evropskog stuba socijalnih prava.EU je taj stub definisala kroz 20 načela koje bi svaka država članica trebala da ispuni.
“Jedno od njih je “sva djeca imaju pravo na zaštitu od siromaštva, dobru njegu i obrazovanje”, dok odrasli imaju pravo na osnovne stvari potrebne za život”, poručuje.
Podsjeća da u načelima EU piše seljdeće: “Oni koji nemaju posao imaju pravo na naknadu za nezaposlene u iznosu koji će im priuštiti osnovne stvari za život. Osobe koje sebi ne mogu priuštiti osnovne usluge imaju pravo na dodatnu pomoć Vlade”.
“U Crnoj Gori ne postoji nadoknada za nezaposlene čak ni ako su decenije proveli na evidenciji ZZZ.Od čega će oni živjeti u starosti, penziju neće steći, izgleda ne interesuje nosioce vlasti”, kazala je Medojević.
Kako je istakla, djeca koja rastu u ovim porodicama spadaju u najugroženija u državi. Posebnu težinu dodaje ako su u pitanju jednoroditeljske porodice ili porodice sa više djece. U tim slučajevima siromaštvo u ovim porodicama prelazi 40 posto.Nisu ovo samo brojevi, ovo su ljudske sudbine,
“Da bi svako dijete ostvarilo svoj potencijal i svoja prava, Crna Gora mora smaniti siromaštvo djece i osigurati da sva djeca imaju pristup kvalitetnom obrazovanju, zdrastvenoj i zaštiti od svih oblika nasilja”, kazla je predsjednica Banke hrane.
Prema njenim riječima, dobro osmišljeni sistemi socijalne zaštite mogu izvući djecu iz siromaštva, olakšati pristup uslugama i mogućnostima i ublažiti posljedice koje bi djecu i njihove porodice mogle gurnuti u siromaštvo.
“Istraživanja otkrivaju da su djeca koja žive u domaćinstvima u kojima postoji neizvjesnost u pogledu dostupnosti i kvaliteta hrane, u prosjeku, lošijeg opšteg zdravlja i da ostvaruju lošije akademske rezultate od djece koja žive u domaćinstvima u kojima je dostupnost hrane izvjesna”, rekla je Medojević.
Ovo je, kako ocjenjuje, jedan od razloga zašto programi koji obezbjeđuju užinu l djeci iz porodica s niskim prihodima pokazuju pozitivne rezultate. Djeca koja dobijaju obroke u školi bolje napreduju što povećava vjerovatnoću da nastave s obrazovanjem. Osim toga, smanjuje se rizik od zdravstvenih dijagnoza, dok se njihovi budući prihodi znatno povećavaju.
“Međusektorska intervencija, koja bi obuhvatila i poboljšane mehanizme za rad s porodicom i lokalnom zajednicom i davanja iz oblasti socijalne zaštite za porodicu i djecu, bila bi dobra strategija za smanjenje višedimenzionalnog siromaštva”, zaključuje Medojević.
