dvodnevni književni festival

Mala ženska revolucija krenula u Beranama

Predugo smo nosile teret vjekovne traume i pristale na poziciju žrtve koju je i literatura slavila. Danas, kada žene rade, uče, pišu, danas više nego ikada ranije moramo biti svjesne naših teškom mukom stečenih prava i čuvati solidarno ženski pokret u Crnoj Gori, kazala je Čilović za Pobjedu.
Foto: ,,I literatura ima žensko lice“

Ženski književni festival „I literatura ima žensko lice“ počinje danas u Centru za kulturu u Beranama, koje će u naredna dva dana ugostiti nekoliko relevantnih regionalnih književnica, treću godinu zaredom.

U goste dolaze Ena Katarina Haler iz Hrvatske, Lejla Kalamujić iz Bosne i Hercegovine, Marina Sokeva iz Makedonije, te i Danica Pavlović i Nadija Rebronja iz Srbije. Festival, koji se ove godine održava pod sloganom „Nasljednice“, organizuje NVO „Poligon za žensku izuzetnost Sofija“, u okviru projekta „Festivali za uspostavljanje novog partnerstva i unapređenje kulturne saradnje između Crne Gore i Srbije“, uz podršku Britanskog savjeta, a kao dio većeg projekta „Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan“ koji finansira Evropska unija (EU).

Nasljednice

Festival će biti otvoren večeras, u 19 sati, kada će biti dodijeljenje statue pod nazivom „Buntarke“. U pitanju je novi segment festivala, a ovogodišnje laureatkinje priznanja koje se dodjeljuje pojedinkama i organizacijama za izuzetnu borbu na putu afirmacije ženskih ljudskih prava su Maja Raičević, Bojana Jokić, Sara Vujisić, Željka Mirković, Dženata Agović i Alisa Agović

Crnogorska književnica Rebeka Čilović je u ime „Poligona za žensku izuzetnost Sofija“ za Pobjedu istakla da je Festival kruna i okosnica njihovog dosadašnjeg rada.

„On je simbol naše organizacije, jer mi u svom nazivu baštinimo izuzetnost kao novu vrijednost. Predugo smo nosile teret vjekovne traume i pristale na poziciju žrtve koju je i literatura slavila. Danas, kada žene rade, uče, pišu, danas više nego ikad ranije moramo biti svjesne naših teškom mukom stečenih prava i čuvati, solidarno ženski pokret u Crnoj Gori“, rekla je Čilović.

Takođe je, prema njenim riječima, jako značajan i sam slogan festivala „Nasljednice“, u zemlji gdje su selektivni abortusi još jako rasprostranjeni.

„U zemlji gdje se žena primorava na rađanje dok porodica ne dobije muško dijete, u zemlji gdje se konstantno dužinom suknje mjeri nečiji (ženski) moral, u zemlji gdje su poslanice obično samo slijepe poslušnice, u zemlji gdje se za posao kaže „dobar je za žensko“, u zemlji gdje se kaže ,,nije to za žene“, u zemlji koja nije za žene, uvesti nasljednice kao simbol otpora, postavlja se logično pitanje, a čega“, rekla je Čilović, dodajući da se „ironično odgovor sam naslućuje – ničega“.

„No, da li je to baš tako? Nasljednice su sve one djevojke žene i djevojčice koje će shvatiti da imaju što da nauče iz vjekovne traume koja se nasljeđuje od svih ženskih predstavnica koje su „stegnule zube“ i poručile nam da ne mora tako“, rekla je Čilović.

Ona je istakla da su u tri festivalska dana pokušale, a po svemu sudeći i uspjele da kreiraju ne samo bogatu agendu, već i odrade pionirski posao, ne samo za žene na sjeveru, već i mnogo šire.

„Čuti toliki broj eminentnih autorki, aktivistkinja, odgledati filmove, razmijeniti iskustva, samo su neke od stavki kojima se ponosimo, a ono što trajno želimo jeste upravo u kreiranju sigurnog prostora za sve naše djevojčice kojima festival treba da pokaže da je zaista moguće živjeti svoje snove“, kazala je Čilović.

Rebeka Čilović

Jedan od posebnih segmenata kojim će festival biti i otvoren jeste dodjela nagrada „Buntarke“. Govoreći o značaju prepoznavanja žena koje se ističu u borbi za ljudska prava i jednakost, Čilović je kazala da su buntarke ,,naše mezimice, sinonim za hrabrost, drskost i smjelost“.

„Sve smo to imale na umu onog časa kada smo čule dvogodišnju djevojčicu koja ponavlja: „Ljuta sam“, a njena majka je „uči“ da time neće postati dobra djevojčica. E, naše buntarke su tu da jako progovore o svim nepravdama i da svima pošalju jasnu poruku da smo tu“, istakla je ona.

Mračna kći

Čilović je istakla da će 13. marta, u 10 sati, biti održan panel o rodnom čitanju filma „Mračna kći“, sa rediteljkom Marijom Perović.

„Nakon toga nas očekuje tribina „Žensko je, dobro je“ sa uvaženim aktivistkinjama, koja će biti održana u 12 sati, u skupštinskoj sali Opštine Berane, a potom ide predstavljanje autorki iz regiona koje će biti upriličeno u Srednjoj medicinskoj školi „Dr Branko Zogović“ u 14 sati. Za 20 sati predviđen je poetski matine u Pab štabu, uz pratnju lokalnog muzičara Nova Brakočevića„, rekla je Čilović.

Za 14. mart predviđena je projekcija filma „Kuhinje, ratovi“, a o filmu će govoriti Bojana Minović, nakon čega će u 15 sati obići grad i zatvoriti festival.

Festival, kako je kazala, uživa veliko povjerenje u esnafu.

“ To je naša najjača valuta. Ne novac, ne nagrade, ne slava, povjerenje. Onima kojima je mnogo dato, od njih se i puno traži. Mi smo dokazale našu iskrenu želju, a bilo je dovoljno to da bez većih problema okupimo cijeli region. Mislim da smo ostavile nemjerljiv doprinos i da je mala ženska revolucija krenula iz Berana“, kazala je Čilović.

Položaj je takav da položaja nema

Odgovarajući na pitanje kakav je položaj književnica u Crnoj Gori i regionu, Rebeka Čilović je istakla da je „položaj takav da položaja nema“.

„Što znači puko kreiranje niša u kojima će se žene čuti i osnažiti ako nema šireg konsenzusa. Dok god umjetnost, a prije svega književnost, nije predmet interesovanja onih od kojih zavisi (što god to značilo, taj termin položaj) sticanje istog, mi ćemo biti na marginama. Literatura je sve i ništa. Kakav će vaš odnos biti u tom smislu određuje upravo položaj, jer malo je nas koje pišemo i tako živimo, a mnogo je onih koji ne čitaju, ne pišu, ne dišu (simbol) ali zato jako dobro razumiju što je položaj, i jasno je da njima poezija i književnost nijesu ništa, a drugima ostaje sve osim položaja“, kazala je Čilović.

Ostavite komentar

0 Komentari
Inline Feedbacks
View all comments

Najnovije

Povezani članci