Održivim turizmom se, prema riječima Lazarević, minimizira negativni uticaj masovnog na okolinu, ili kulturno naslijeđe lokalnih zajednica.
„Ono što svi znamo, Ajfelova kula, Stari grad Budva, Stari grad Dubrovnik, to su kritične tačke koje su masovno najposjećenije. Održivi turizam u današnje doba dolazi da sredi te stvari i izazove sa kojima se susrijeću te tačke na tim lokalitetima“, navodi Lazarević.
Upozorava da je održivi turizam u Crnoj Gori na minimalnom nivou.
„Promorje naše, naši Stari gradovi trpe užasan pritisak, turistifikaciju visoku, u smislu da sve sadržaje koje imate u starim gradovima namijenjeni su turistima. To je znak kada je masovni turizam u fazi kada potpuno narušava kulturu naroda koji tu živi“, ističe Lazarević.
Objašnjava da odustajanje od masovnog turizma ne znači da bi broj turista koji posjećuju Crnu Goru bio manji.
„Održivim turizmom i praksama privlačimo takve goste i onda će nam takvi gosti dolaziti i dolazite do toga da dođe gost koji poštuje vaš grad, vašu zemlju i da se on osjeća lijepo. Mi smo ovog ljeta imali baš kritičan talas turista koji nijesu baš bili za primjer ali ih ne možemo kriviti jer destinacijski menadžment kreće iz kuće“, objašnjava ekspertkinja.
Turističke organizacije koje su zadužene za destinacijski menadžment o njemu moraju voditi računa u praksi, a ne samo na papiru, poručila je Lazarević.
