Promocija drugog, proširenog i dopunjenog izdanja knjige „Pozorište Zetski dom 1884-1896, Vrijeme izgradnje – prilog za monografiju“, autora Luke I. Milunovića, koja tretira razvoj redovnog pozorišnog života u Crnoj Gori do svečanog otvaranja uređenog prvog crnogorskog pozorišnog zdanja, održana je na Cetinju.

O knjizi je u ime izdavača govorio direktor Zetskog doma Ilija Subotić, istoričar dr Slavko Burzanović, novinar i publicista Vanja Kovačević, a u nemogućnosti da prisustvuje promociji, Milunović se pismom obratio učesnicima i publici.

ZNAČAJ

Milunović u svom zahvatu događaja i ličnosti, kako je kazao Subotić, umnogome proširuje istorijsku sliku stvarajući svojevrsni makroplan zbivanja u devetnaestovjekovnoj Crnoj Gori, u kojem se kao krajnji cilj uspostavlja njena kulturna emancipacija.

– Sveobuhvatnost uvida Luke Milunovića ogleda se i u detaljnom tretiranju faktografije koja ne pripada kulturnom korpusu, a koja i te kako ukazuje na dinamiku i način pozicioniranja Zetskog doma u crnogorsku kulturnu i društvenu stvarnost. To se prije svega odnosi na podatke o izgradnji i uređenju, kadrovskoj politici i finansijama – rekao je Subotić.

Dodao je da je ovo prošireno i dopunjeno izdanje zaokružilo tretirani period i stvorilo čvršću osnovu za hronološki nastavak istraživanja i sistematizovanja građe o Zetskom domu, a time i olakšalo uobličenje dugo čekane sveobuhvatne monografije o jednom od najvažnijih crnogorskih kulturnih toposa.

Knjiga Luke Milunovića, prema riječima Burzanovića, između ostalog, sadrži pregled istorije pozorišta u Crnoj Gori u širem smislu. Veoma je važna autorova saradnja sa suprugom Ljiljanom Milunović, koja je već uradila šest tomova bibliografije o pozorištu.

– Time smo se približili i jednom od velikih uspjeha crnogorske kulture, odnosno jednom od njenih najvećih poduhvata, a to je bibliografija Crne Gore koju je uradila Nacionalna biblioteka. Kada je teatar u pitanju, onda je taj posao gotovo već obavljen, zahvaljujući bračnom paru Milunović, iza kojeg je impresivan rad sa značajnim rezultatima, otvoren za druge istraživače – rekao je Burzanović.

BOGATSTVO

Dovoljno je, kako je kazao Kovačević, pogledati drugo, dopunjeno i prošireno izdanje knjige o Zetskom domu u periodu od 1884. do 1896, pa da se uvide bogatstvo i ljepota tog duhovnog prostora, zahvaljujući kom je Crna Gora u vrijeme knjaza Nikole bila rame uz rame sa Evropom.

– U njoj ćete naći savršeno posložen hronološki niz koji se kreće od „Gorskog vijenca“ do „Balkanske carice“, pronaći ćete priče o počecima organizovanog i kontinuiranog teatarskog života, od prve predstave do završetka izgradnje Zetskog doma – ispričao je Kovačević.

U svom pisanom obraćanju Milunović je kazao da drugo izdanje uvijek snažno asocira na prvo, opravdavajući ga na najbolji mogući način.

– Prvo izdanje knjige smo promovisali neposredno prije velike odluke crnogorskog naroda, u maju 2006. godine, kada sam imao potrebu da podsjetim na ono što su 1884. godine neimari Zetskoga doma zapisali. Čini mi se da i danas, više od jedne decenije poslije promocije prvoga izdanja ove knjige, mogu ponoviti zaključne riječi koje sam na promociji prvoga izdanja uputio prisutnima: I danas, kada se narod u Crnoj Gori neposredno nalazi pred donošenjem odluke o svojoj sudbini, uvjereni smo da će, uz oslonac na iskustva i poruke Zetskog doma, mnogo lakše i sigurnije donijeti pravilnu odluku – poručio je on.

Moderator promocije bio je dramaturg Kraljevskog pozorišta Zetski dom Rajko Radulović.

Izvor: Pobjeda