„Ova publikacija sistematizuje i objedinjava fondove arhivske građe s ciljem da se popišu i stave na uvid široj javnosti „dekorisane“ ličnosti Crne Gore, ali i pojedinci sa južnoslovenskog prostora, među kojima se nalaze ratnici, vojnički i crkveni velikodostojnici, diplomate i konzularni predstavnici, umjetnici, književnici, publicisti, fotografi, pravnici i sudije, ljekari, graditelji, trgovci, baštovani, kućepazitelji, mehaničari i šoferi…, da se „ožive“ vitezovi koji su svojim herojskim i pregalačkim djelom dali ogroman doprinos razvoju i prosperitetu crnogorskog društva i države, u ratu i miru“, navodi Kapičić u predgovoru.
Knjiga „Nosioci crnogorskih odlikovanja 1841–1921“ na oko hiljadu stranica obuhvata period od uspostavljanja prve crnogorske medalje (1841) do posljednje (1921) i donosi registar sa preko 11 hiljada odlikovanih.
Pored navedenog, kroz obraćanja, molbe i zahtjeve, iskazana su plemenita osjećanja i želje pojedinaca da im prsa krase crnogorska odličja, simboli ponosa i časti slobodarskog naroda, „tih ljudi slobodnih što se ni Boga ne boje“ (vladika Danilo).
„Ljepota i draž autentičnog nameće se kroz arhaičnost jezika, pravopisa i terminologije s mnoštvom crnogorskih jezičkih osobenosti, danas zapostavljenih i gotovo zaboravljenih. Na listovima hartije požutjelih od starosti, savijenih i iskrzanih rubova, često slabo čitljivih, ispisane su brojne potresne istinite i potvrđene priče, nepoznatih i manje poznatih osoba, običnih ljudi i uglednih „kućića“, koje povezuje iskonska iskra uzvišene borbe „za krst časni i slobodu zlatnu“… Junački podvizi i herojski uzleti u koje je utkana ljubav prema slobodi i patriotizam, nose svu tragiku i dramu Crne Gore“, navodi Kapičić u predgovoru u kome je predstavljen istorijski pregled odličja i njihova klasifikacija.
„Nažalost, ovoj tematici o ličnostima koje su nosioci crnogorskih odlikovanja, nije se posvetilo dovoljno pažnje, niti se ozbiljnije bavilo njenim istraživanjem i publikovanjem. Doduše, bilo je povremenih tekstova u kojima se obrađivao ovaj segment posebnog i delikatnog, kompleksnog i slojevitog aspekta crnogorske povijesti, kojom se rasvjetljavaju tokovi istorijskih događanja i previranja, upoznaju ljudske sudbine, najčešće potresne i tragične, kao i hrabra viteška djela… To me podstaklo da se posvetim ovoj ozbiljnoj temi i uradim publikaciju baziranu na iscrpnoj arhivskoj građi, koja će dobrim dijelom rasvijetliti ovu problematiku“, navodi Kapičić.
Urednik izdanja je Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske, a u ime izdavača knjige potpisuje Ivan Jovović, predsjednik Matice crnogorske. Izdanje je uredila i grafički oblikovala Suzana Pajović, profesorica Fakulteta likovnih umjetnosti UCG. Za fotografije je bio zadužen Saša Kovačević.
Komentari