Podsjeća da Vlada za ovu godinu planirala da naplati preko 170 miliona eura više nego što je bio plan za prethodnu, a radi se o porezu koji plaća krajnji kupac to jest građanin.
„Dakle, u isto vrijeme Vlada podržava bojkot super i megamarketa, ali i računa na visoke cijene. Inače, pokrivenost izvoza uvozom je za dvije godine pala sa 19,8% na 15,1% i sada smo u minusu u trgovini sa inostranstvom preko 3,4 milijardi eura u 2024. godini. Raste i broj blokiranih poreduzeća, a Vladin odgovor su planirana zaduženja do 1,4 milijarde eura“, kazao je Krnić.
Ako vlast zaista želi korekciju cijena, ističe Krnić, mora iskoristiti mehanizme borbe protiv oligopola, ali i pokrenuti sistem robnih rezevi prije svega za otkup hrane, a potom i raditi na stimulisanju domaće prerade i proizvodnje kroz sistem kapilarne ekonomije.
Postoji ogroman prostor koji se ne koristi na tom polju, a on se recimo može vidjeti da samo u tri oblasti uvozu obuće, odjeće i namještaja godišnje trošimo preko 290 miliona eura, dok hrane uvezemo 772 miliona eura”, poručuje Krnić.
Dok, kaže, Vlada ne preokrene ekonomsku politiku sve mjere su samo marketing u premošćavanju ispunjenja deklarativnih obećanja dok realan životni standard građana, kako dodaje, počinje da stagnira sa tendencijom pada.
“Stoga je potrebno da Vlada hitno pristupi realizaciji sistema javnih nabavki, ideju je preuzela od Preokreta i najavila njenu primjenu ali u isto vrijeme i stala u realizaciji, i promovisanju modela kapalirane ekonomije, snaženja proizvođačkih i prerađivačkih djelatnosti kako bi se izbjegla dalja povećanja i izvjesni problemi u javnim finansijama koje mogu ugroziti servisiranje obaveza koje država ima prema građanima”, zaključio je Krnić.
