Zahvaljujući Milici Katić koja je dojavila, konjača je smještena tada u prostorije akvarijuma Boka zbog nadzora i daljeg liječenja.
Glorija sada sa 27 kilograma i 59 centimetara dužine oklopa, puštena je danas oko 10 sati u svoje prirodno okruženje sa plaže Plavi horizonti gdje je i pronađena.
Branka Pestorić iz Instituta za biologiju mora, u Jutarnjem programu TVCG, kaže da je kornjača zvijezda dana jer je ispraćaju uz prisustvo osnovaca i djece iz vrtića.
„Dali smo joj ime Glorija, i ima razloga za slavu. Prije skoro sedam mjeseci na ovom mjestu kornjača je nađena, sa glavom u vrlo lošem stanju. Bila je povrijeđena i bez snage. Ekipa Instituta za biologiju mora tada je izašla na teren i da kažem vrlo hrabro se odlučila da je donese u Institut, jer moram da naglasim da akvarijum Boka nema još uspostavljen centar za rehabilitaciju kornjača. Primili smo je u improvizovan dio akvarijuma i uz pomoć, prije svega, našeg veterinara Marka Petričevića iz Kotora, ali i savjeta akvarijuma Pula i akvarijuma Piran, oporavili. Pratili smo njihova uputstva i možemo da kažemo da se zaista jako brzo, odnosno iz dana u dan se vidio njen brz oporavak“, kaže Pestorić.
Kornjača je, kaže, imala povredu na glavi koja je bila uzrokovana namjernim uvodom. Ali isto tako imala je ono što je bio veći problem za nju, vazdušni džep ispod oklopa zbog kojeg nije mogla da zaroni.
„Jako brzo je dobijala na kilaži. Već negdje krajem februara se upotpunosti oporavila i bila spremna za puštanje u njenu prirodnu sredinu. Međutim, pošto su to organizmi čija temperatura tijela zavisi od spoljašnje sredine, morali smo da sačekamo ljepše vrijeme i temperaturu mora koja je makar 20°C, kako bi smo je pustili i manje stresirali u njeno prirodno stanište. Ono što je najbitnije u ovom trenutku jeste da je bio uspješan oporavak i da se ona vraća svom prirodnom staništu“, ističe Pestorić.
Pojašnjava da je Glorija vrste morske kornjače koje su jako brojne u Jadranskom moru. Crna Gora im je tranzitna zemlja zato što se one najčešće hrane u sjevernom Jadranu, a jaja polažu oko grčkih ostrva.
„Nažalost veliki su izazovi na njihovom putu i njihovom plivanju. Prije svega zbog velikog pomorskog saobraćaja. Zatim jako često one znaju da budu povređene na parangalima, odnosno dijelovima ribarskih alata. A nije prvi put da povrede budu i namjernog povoda. Moram da kažem da je ovo prvi put da smo oporavili jednu morsku kornjaču i nadamo se da ćemo na tome da radimo i u budućnosti. Za sada smo vrlo ograničenih kapaciteta, ali se isto tako nadamo da neće biti jako velike potrebe za tom vrstom pomoći“, zaključuje Pastorić.