Korać: Očekujem da ćemo dobiti predlog kandidata za predsjednika Vrhovnog suda

Foto: Mina

Sudski savjet će, ukoliko Opšta sjednica Vrhovnog suda ne predloži kandidata za predsjednika te najviše sudske instance, morati to pitanje da riješi izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, kazao je predsjednik Savjeta, Radoje Korać.

On je pojasnio da se predloženim izmjenama Zakona više neće tražiti dvotrećinska, već polovična većina za predlog koji bi Opšta sjednica uputila Sudskom savjetu, nakon čega bi Savjet dvotrećinskom većinom birao presjednika Vrhovnog suda.

Vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković zakazala je za 15. mart Opštu sjednicu na čijem je dnevnom redu izbor kandidata za predsjednika krovne sudske instance, a za tu funkciju prijavile su se sudije Vrhovnog suda Ana Vuković i Ranko Vukić.

Korać je, u intervjuu agenciji MINA, kazao da očekuje da će Opšta sjednica predložiti Sudskom savjetu jednoga od dva kandidata.

„Ako ne predlože, moraćemo to pitanje da rješavamo na drugičiji način. Ako nikako, onda predloženim izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama gdje se više neće tražiti dvotrećinska, već polovična većina za predlog koji bi išao prema Sudskom savjetu, pa bi onda Savjet dvotrećinskom većinom birao presjednika Vrhovnog suda“, pojasnio je Korać.

Podsjeća da je Vrhovni sud u v.d. stanju od 2020. godine i da Sudski savjet, iako je raspisao sedam oglasa, nije uspio da izabere presjednika suda zbog toga što nije dobio predlog Opšte sjednice, koja treba sa dvije trećine da se izjasni o predloženim kandidatima.

Govoreći o stanju u sudstvu, Korać je kazao da ono nije onako kako bi trebalo i moralo da bude.

Prema njegovim riječima, danas 246 sudija i 23 presjednika suda treba da pruže odgovor na pravnu zaštitu povrijeđenih subjektivnih građanskih prava, da pruže zaštitu i oštećenim osobama i da kazne učinioce krivičnih djela, sve to saglasno zakonu, Ustavu i potvrđenim međunarodnim ugovorima.

“Taj posao sudije obavljaju uz godinama negativnu percepciju javnosti, odsustvo i nizak nivo povjerenja u sudove, uz nedostatak sudnica i kadrova u pojedinim sudovima, uz veliku opterećenost pojedinijih sudija”, rekao je Korać.

Ističe da ipak veliki broj sudije dobro radi svoj posao, u skladu sa zakonom, sa integritetom i odgovornošću.

Korać je kazao da je „Ahilova peta“ pravosuđa u Crnoj Gori nedovoljna efikasnost, što se, kako je naveo, posebno manifestuje u predmetima organizovanog kriminala i korupcije gdje ima veliki broj optuženja, a mali broj pravosnažnih presuda.

On je rekao da su predmeti organizovanog kriminala veoma složeni, pretežno sa velikim brojem optuženih i najmanje toliko branilaca, ali da bi trebalo napraviti dodatne, organizacione napore kako bi zakazano ročište bilo održano.

„Nije dopustivo da dvije i vše godina prođe od potvrđivanja optužnice do donošenja prvostepene presude i da nemamo, ili imamo vrlo mali broj, pravosnažnih presuda u toj oblasti“, istakao je Korać.

Crna Gora, kako kaže, spada među države koje imaju najveći broj sudija prema broju stanovnika i da uvijek postoje zahtjevi da se on smanji, ali veliki broj zaostalih predmeta zahtijevaju da postoji predviđeni broj sudija.

„U ovom momentu Crnoj Gori nedostaje oko 58 sudija i taj broj će ove i naredne godine biti popunjen“, rekao je Korać.

Nedostatak sudija je, prema njegovim riječima, uzrokovan time što je u posljednje tri godine iz sudskog sistema otišlo 107 sudija, i to više na lični zahtjev nego penzionisanjem.

Korać je kazao da nije lako popuniti upražnjena mjesta s obzirom na propise koji to regulišu, naročito kako se popunjava broj sudija u prvostepenim sudovima.

„Kad se raspiše konkurs i Sudski savjet odabere kandidate, oni za 18 mjeseci, od dana kad su izabrani, ne mogu da vrše sudijsku funkciju. Oni se zapošljavaju, primaju 70 odsto naknade i mogu da počnu da rade tek kad završe inicijalnu obuku koja traje 18 mjeseci“, pojasnio je Korać.

On je kazao da su Predlogom izmena Zakona o Sudskom savjetu i sudijama predložili da ta obuka traje šest mjeseci.

„To ne znači da predviđeni program treba reducirati, ali jednom kondenzovanom teorijskom i praktičnom nastavom, mogli bi da osposobimo te kandidate da oni mogu da obavljaju sudijsku funkciju poslije završetka te inicijalne obuke koja bi trajala šest mjeseci“, naveo je Korać.

On je upozorio da će, ako se produži takvo stanje, da 18 mjeseci ne može kandidat za sudiju da počne da radi, stalno imati nedostatak sudija, što će se posebno odražavati kada treba da iz nižnih, odnosno osnovnih sudova, popunjavaju Viši, Apelacioni, Vrhovni sud.

Govoreći o reformi i imenovanjima u pravosuđu, Korać je kazao da se nada da je novi sastav Sudskog savjeta uspio da potpuno eliminiše uticaj na izbor, razrašenje i odgovornost sudija, i na taj način napravio dobru pretpostavku za dalje reforme i pobošlanje odnosa u pravosuđu.

„Već su određene reforme napravljene u promjeni sastava sudova, ali je potrebno još neke dodatne napore da se ta situacija promijeni. Naročito je važno da se promijene neki organizacioni i procesni zakoni, odnosno rješenja u njima koja bi omogućila da i Sudski savjet i sudovi rade bolje“, dodao je Korać.

Ukazuje da su na inicijativu Sudskog savjeta i Ministarstva pravde sačinjene izmjene i dopune važećeg zakona u cilju poboljšanja rada Sudskog savjeta i sudova, te da je Savjet poseban akcenat stavio na izbor presjednika sudova i ocjenjivanje njihovog rada.

Korać je kazao da će Sudski savjet sada biti u prilici da promjenom predloženih odredaba o disciplinskoj odgovornosti sudija učini jedan iskorak dalje u tom pravcu, i da će nastojati da riješi i pitanje izbora predsjednika Vrhovnog suda.

On je rekao da su u izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, osim predloga koji se odnose na izbor presjednika Vrhovnog suda, obuke za sudije i disciplinske odgovornosti sudija, predložili da se pitanje zarada i drugih primanja sudija regulišu posebnim zakonom.

„Bila je ideja da se i pitanje prestanka funkcije sudija reguliše posebnim zakonom, iako će to biti malo problematično s obzirom na to da Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) propisuje da se pitanja penzionisanja bilo koga regulišu samo tim aktom, a ne drugim propisom“, naveo je Korać.

Komentarišući odluku Ustavnog sude da iz Zakona o PIO ukine granicu za koju smatra da diskriminiše žene sudije u odnosu na muškarce, Korać je odgovorio da je Ustavni sud dobro uradio, ali da je zakasnio.

On je kazao da je davno pokrenut takav predlog i da je Ustavni sud trebalo brzo da reaguje, jer je Ustavom propisano da funkcija sudije prestaje kad stekne uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju, a koji su regulisani Zakonom o PIO.

„Tamo je bila napravljena razlika između žena i muškaraca, jer je izostala precizna odredba o penzionisanju žena, jer su pravno-politički razlozi bili da žene mogu da idu u penziju prije, ali ako to žele. To je bila zaštitna odredba, a ne obavezna. Ona tako nije bila u konačnom tekstu zakona i zbog toga je ta diskirminacija bila očigledna i sud je mogao mnogo ranije da reaguje“, rekao je Korać.

On je, komentarišući to što određene strukture ne izvršavaju odluke suda, kao što je bio slučaj sa direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom, kazao da se pravosnažne presude moraju poštovati, dodajući da neivršavanje pravosnažnih odluka predstavlja krivično dijelo.

Kada je riječ o izmjeni Uredbe o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, nakon čijeg usvajanja je Valentina Pavličić razriješena dužnosti zastupnice, Korać je rekao da to ne može komentarisati jer se radi o predmetu koji je u toku.

Na pitanje da li smatra da u Crnoj Gori ima uslova za uvođenje vetinga, Korać je rekao da je reforma u pravosuđu neminovna.

„Da li će to biti veting, da li će to biti neka vrsta lustracije, opšti reizbor, o tome ne odlučuje Sudski savjet. To je pitanje više za izvršnu i zakonodavnu vlast“, rekao je Korać.

On je kazao da kada je riječ o vetignu postoje različita iskustva u državama koje su sprovele taj proces, i da ni Evropska komisija nije baš naklonjena tom rješenju koje bi se radilo sada za sudove u Crnoj Gori.

„Ali bilo kako bilo, ne treba čekati da se izvrši temeljna reforma, bila ona veting ili neka druga, već treba pristupiti radu. Već sada se to čini, mijenjaju se neki propisi koji treba da se neka pitanja bolje razriješe, recimo pitanja o etičkoj odgovornosti sudija, o disciplinskoj odgovornosti sudija, može se vršiti provjera imovine sudija“, rekao je Korać.

Kako je dodao, mora se imati na umu da bi za svaki takav potez ili takvu reformu trebalo promijeniti Ustav, što je veoma težak proces.

Korać je kazao da ne bi dobro ako bi svaka politička većina prilikom promjena pravila reformu u pravosuđu, jer bi to izazivalo određenu nestabilnost.

„Crna Gora je mali sudski sistem po broju sudija i do odluke koja bi bila ozbilja reforma, treba pristupiti nekim promjenama, povećanju efikasnosti, angažovanjem dodatnim Vrhovnog suda, presjednika svih sudova, proaktivnim radom Sudskog savjeta, da se to stanje počinje mijenjati“, naveo je Korać.

On je kazao da treba imati u vidu i činjenicu da je funkcija sudije stalna, ali ne za svakog sudiju.

„Za onog ko nestručno i nesavjesno obavlja svoju funkciju, on čini najteži disciplinski prekršaj i disciplinsko vijeće, odnosno Sudski savjet, može ga razriješiti dužnosti. Prema tome, stalna je funkcija za one koji savjesno rade i one koji su stručni u toj oblasti“, rekao je Korać.

Komentarišući najavu formiranja specijalnog suda za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, Korać je kazao da bi imalo prostorada se formira takav sud s obzirom na veliki broj složenih predmeta i slabu efikasnost u toj oblasti.

On je rekao da je pitanje da li se u trenutnim uslovima u Crnoj Gori može formirati takav sud i ima li sudija koji bi u njemu radili.

„Za rad u tom sudu treba veliko sudijsko iskustvo koje mi u ovom momentu nemamo i ne možemo ga lako obezbijediti. Tako da vjerujem da nije realno da se u ovom momentu organizuje specijalni sud“, rekao je Korać.

Izvor: Mina

Ostavite komentar

0 Komentari
Inline Feedbacks
View all comments