„Želimo da znamo šta je problem da oni ljudi koji su trenutno u Srbiji, a koji su zbog nakaradnih zakona ostali bez crnogorskog državljanstva jer smo živjeli u zajedničkoj državi sa Srbijom, koji su rođeni u Crnoj Gori, koji ovdje imaju kuće, imanja familije, grobove, ne mogu da dobiju plavu kartu. Bila je priča kako će se oni naći u biračkom spisku. Evo sad nudimo turski model- nije ruski, nije srpski, nego turski. Van granica Turske živi osam miliona Turaka. Oni su riješili njihov status na način što su im svima dodijelili plave karte. Plava karta znači da imaju prava i obaveze kao i svi državljani Turske koji žive u matičnoj državi, izuzev prava glasa. Kad umre vlasnik plave karte, tu kartu nasleđuje njegova porodica“, precizirao je on.
Pita se imamo li pravo da se odreknemo 200 hiljada ili 300 hiljada ljudi koji direktno vode porijeklo iz Crne Gore.
„Pritom, svi su drugi, neću da griješim dušu za Bošnjake, dominantno riješili pitanje dvojnog državljanstva- i sa Hrvatskom, i sa Albanijom i sa nekim drugim državama. Da vas ne podsjećam na period referenduma, kad su se neki protivzakonito našli u biračkom spisku i iskoristili pravo glasa da glasaju na referendumu za nezavisnu Crnu Goru. Doveli su ih preko okeana i iz Zapadne Evrope, a došli su tad u Crnu Goru i nikad više. Oni se i sad nalaze u biračkom spisku, a nemaju prebivalište u Crnoj Gori“, naglašava Knežević.
S druge strane, naveo je njegov lični primjer.
„Ja sam crnogorski državljanin. Moja supruga je crnogorski državljanin, istovremeno i srpski državljanin. Ima srpsku ličnu kartu i pasoš. Dijete mi se rodilo u Beogradu i moje dijete nije moglo da bude crnogorski državljanin. Znate zašto? Zato što moja supruga nema crnogorsku ličnu kartu i crnogorski pasoš. A ovdje joj je rođen i otac i majka i đed i prađed i prababa… Svi su joj rođeni u Crnoj Gori. I ja sam morao dijete da uvedem u Crnu Goru na ličnu kartu za privremeni boravak. Moje dijete ima srpsko državljanstvo i nije moglo da dobije crnogorsko državljanstvo. Ima li moje dijete pravo da bude crnogorski državljanin kao što su mu otac i majka? Imaju li na desetine hiljada građana Crne Gore koji žive u Srbiji pravo da dobiju crnogorsko državljanstvo, ili makar tu plavu kartu“, ističe Knežević.
Kaže da se nedavno u Beogradu sreo sa Crnogorcima koji se tako nacionalno izjašnjavaju.
„Ne izjašnjavaju se kao Srbi i mislim da su na referendumu 2006. glasali za nezavisnu Crnu Goru. U međuvremenu su ostali bez crnogorskog državljanstva. Mole i preklinju da se riješi ovaj problem koji opterećuje ogroman broj porodica. Šta njima predstavlja problem? Vidio sam da im je zasmetao moj govor u Sremskoj Mitrovici gdje sam govorio o crnogorskim državljanima. Oni kažu da u Srbiji ima oko 20.000 Crnogoraca. E, tu je problem. Znači vi samo za državljane Crne Gore smatrate one koji se nacionalno izjašnjavaju kao Crnogorci. Znači, samo onih 20.000 koji su se izjasnili kao Crnogorci imaju pravo da apliciraju? To je fašizam. Dakle, ja kao Srbin u Crnoj Gori nemam pravo da se osjećam ravnopravan sa nekim ko se nacionalno izjašnjava kao Crnogorac, prema njihovom tumačenju. Šta ćemo sa onim crnogorskim državljanima koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi? Jesu li oni vanzemaljci, šta su oni? E, tu je muka njima sad i više nemaju argumentaciju. Kad ja kažem, evo plava karta rješava i neće biti u biračkom spisku. Kažu, ali mogu kroz prebivalište. Ali i po sadašnjem zakonu ako neko promijeni prebivalište i ostane da živi u Crnoj Gori poslije određenog vremena stiče pravo da aplicira za crnogorsko državljanstvo bez ikakvih smetnji. Ne mogu ja da zabranim mojoj sestri od strica ako želi da se vrati da živi u Zeti“, naveo je Knežević.
Lider DNP-a očekuje podršku za njihov model uvođenja plave karte, i to dominantno od kolega iz Bošnjačke stranke.
„Imamo veliki broj naših građana koji vode porijeklo iz Crne Gore, a žive u Turskoj i koji su zainteresovani za ovaj model plave karte. Imamo još jedan broj građana koji je vezan za Bosnu i Hercegovinu. Kažem vam- ovo je turski model, nije mi ga poslao ni Putin, ni Vučić, samo neka mi kažu šta je sporno. Ili, neka oduzmu svima dvojna državljanstva. Neka bez dvojnih državljanstava ostanu svi koji se nalaze u biračkom spisku, a nemaju pravo po registru prebivališta. I ovima koji žive u Crnoj Gori, a imaju dvojna državljanstva. Izgleda samo oni koji žive u Srbiji ne smiju da imaju dvojno državljanstvo sa državom u kojoj su rođeni“, zaključuje Knežević.
Podsjetio je i da su u četvrtak izglasali formiranje Anketnog odbora, koji bi trebao da istraži sva neistražena ubistva, pokušaje ubistava, prebijanje novinara, zastrašivanja i ono što je obilježilo Crnu Goru od sukoba Đukanovića i Bulatovića.
„To se posebno intenziviralo kad su se otvorile međunarodne istrage vezano za šverc cigareta i za sve ono što je Crnu Goru u tom periodu označavalo kao idealnu, egzotičnu švercersku destinaciju, o čemu su mnogobrojni istražitelji govorili“, izjavio je predsjednik DNP-a.
„Rad Anketnog odbora posebno treba da interesuju ubistva Pavla Bulatovića, Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, ali i jednog značajnog broja visokih policijskih funkcionera iz tog vremena. Bilo je i ozbiljnih prijetnji i napada na novinare. Mislim da je ovaj Anketni odbor trebalo mnogo ranije da bude formiran. Da je bilo sreće to je trebalo da se uradi odmah nakon 30. avgusta, ali tada nije postojala politička volja. Ni sad ne postoji konsenzus ni unutar same parlamentarne većine jer tu postoje različite dileme, ili što bi rekao moj komšija Migo Stijepović trileme oko toga čime treba da se bavi Anketni odbor. Vidjeli ste i po vrlo nervoznoj reakciji DPS-a da ih tangira i žulja formiranje i rad Anketnog odbora“, ocijenio je Knežević.
Prema njegovim riječima, parlamentarna kriza bila je zasnovana na tome da ne dođe do formiranja Anketnog odbora, ali i da sutkinja Đuranović ostane na poziciji sudije Ustavnog suda kako bi glasala, zajedno sa još jednim brojem sudija, za puštanje na slobodu Zorana Lazovića i Milivoja Katnića.
„To više nije nikakva tajna i to više ne negiraju ni DPS ni njihovi koalicioni partneri. Mislim da će Anketni odbor otvoriti ozbiljne teme, imaćemo ozbiljne svjedoke i ohrabrujem sve građane koji su bili svjedoci tog mutnog i mračnog perioda da se, uz jasnu dokumentaciju i konkretne dokaze, pojave kako bismo otvorili sve ove zaboravljene teme“, naglasio je Knežević.
On kaže da postoji mogućnost da Anketni odbor dobije obimnu dokumentaciju koju je prikupio Đuzepe Šelzi, u okviru procesa koji je vođen pred italijanskim tužilaštvom.
„Mislim da bi ta dokumentacija, koju je prikupljao Vuksan Simonović i koji je išao u Italiju, bila od izuzetnog značaja za rad Anketnog odbora. Nakon dvije i po decenije od ubistva Pavla Bulatovića šverc cigareta je i dalje ključni problem u Crnoj Gori. Imamo ozbiljna upozorenja EU, SAD i Velike Britanije i istrage koje idu u tom pravcu, ali za sada nemamo konkretne rezultate. Imamo situaciju da je šverc cigareta nacionalna disciplina i sa tim švercom se nije stalo ni nakon 30. avgusta 2020. Nadam se da će SDT, kroz nove optužnice i sudske presude, doprinijeti da se zaustavi šverc cigareta, da ne budemo prepoznatljivi kao junaci sa Skaj aplikacija“, podvukao je Knežević.
Podsjetio je da se iz Skaj prepiski može vidjeti kako je kavački klan finansirao DPS i projekat nezavisnosti Crne Gore.
„Dobijamo nove informacije iz tih prepiski kako je DPS stvarala državu- od tog šverca cigareta je stvoren jedinstveni kriminalni klan koji se kasnije posvađao nakon krađe tovara kokaina u Valensiji. Tada je država i ANB otvoreno stala uz kavački klan i jasno je kako to funkcionisalo. Ovdje je sad ključno pitanje koliko je tužilaštvo spremno da uđe u obraun sa nasleđem škaljarskog i kavačkog klana, bez izuzetka. Za sada mi se čini da se to rado vrlo filtrirano i parcijalno“, rekao je Knežević.
On se zapitao zašto je nedavno Milo Đukanović izabran za počasnog predsjednika DPS i zašto je Duško Marković nedavno formirao politički subjekat.
„Potreban im je politički okvir u slučaju da dođe do tužilačke istrage i sudskog procesa protiv njih vezano za ubistva Pavla Bulatovića i Duška Jovanovića. Ako je Marković u tom periodu bio direktor ANB-a, a Đukanović neprikosnoveni gospodar života i smrti u Crnoj Gori, jasno je da se ključne odluke nisu mogle donijeti bez znanja njih dvojice“, pojasnio je Knežević.
Kako je dodao, da su istražni organi željeli da riješe nerasvijetljena ubistva, imali su dovoljno vremena.
„Od ubistva Pavla Bulatovića je prošlo 25 godina, 21 godina od ubistva Duška Jovanovića, dvadeset i nekoliko godina od ubistava Žugića i Belog Raspopovića, još ima nerasvijetljenih ubistava u obračunu škaljarskog i kavačkog klana. Ne možemo sada da postojanje ta dva klana odvojimo od duvanske mafije. Ne možemo da kažemo da ta ubistva nisu povezana. Poslanici koji su protiv formiranja Anketnog odbora treba da objasne zašto je to tako. Mi tamo ne donosimo presude, niti sudimo bilo kome. Pozvaćemo ljude koji su spremni da svjedoče, koji će iznijeti svoja saznanja i koji će saopštiti određene pisane dokaze. Ako tužilaštvo bude smatralo da treba da pokrene istražne radnje i da ih sasluša, ono će to da uradi. Mi imamo obavezu da ispunimo ono što smo obećavali građanima. Da opozicija bude relaksirana, na čelu Anketnog odbora je opozicionar dr Dobričanin. Koliko god mi pričali o pridruživanju Crne Gore EU, ne možemo da zatvorimo poglavlja 23 i 24 ako ne razriješimo sve ovo o čemu smo govorili. Kad mi neko kaže da je protiv formiranja Anketnog odbora, pa da mi je iz kuće, ja to doživljavam kao direktno žmurenje i pomoć onima koji žele da sakriju tragove i za crne trojke, prebijanje novinara i političara, za sve što je bio znak prepoznavanja rada režima Mila Đukanovića i DPS-a“, kazao je Knežević.
„Zašto da istražujemo ubistvo Pavla Bulatovića kad je on ubijen u Beogradu“
Otkrio je da je bilo nekih dilema i unutar njegove koalicije koje su išle u pravcu „zašto da istražujemo ubistvo Pavla Bulatovića kad je on ubijen u Beogradu“.
„Da, ali su ga ubili Crnogorci iz zloglasne Sedme uprave, možda zbog toga što je želio da zaustavi šverc cigareta koji je cvjetao po Crnoj Gori. Sad treba da operemo ruke od Pavla Bulatovića, crnogorskog državljanina. Mene itekako interesuje to ubistvo. Rekao sam da DNP neće glasati ni za jednu odluku Vlade ako se ne formira Anketni odbor koji bi se bavio tim ubistvom. Tada je bila tišina. Formirali smo Anketni odbor, vidjećemo kakvi će biti dometi njegovog rada. Da bih svakoga relaksirao, nemam ništa protiv toga da na Anketni odbor dođu i ljui koji ima saznanja oko akcije Lim, akcije Orlov let, proganjanja Bošnjaka i Muslimana iz perioda 90- ih godina, neka svi dođu i neka saopšte svoja saznaja o tome šta je sve režim bio u stanju da uradi ne bi li opstao na vlasti koristeći mehanizme šverca cigareta, stvaranja kriminalnih struktura, kasnije organizacije narko trafikinga po čitavom svijetu… Mi smo postali prepoznatljivi kao ljudi koji najbolje švercuju drogu nas svijetu. Kad pogledate koliko je tovara droge prošlo, mi znamo možda za pet ili deset odsto tih tovara droge“, rekao je Knežević.
Crnogorci su, napominje, organizovali transport narkotika iz Južne Amerike.
„Pođete u Ekvador. Morate da napunite čitav brod droge. Onda moraju i škaljarci i kavčani da se udruže. Na te tovare škaljarci stave oznake Mikija Mausa, a kavčani Paju Patka. U Antverpen ili neku od zapadnoevropskih luka, potpuno relaksirano i drugarski, škaljarci istovaraju za sebe, a kavčani za sebe, jedni pored drugih, a transport organizuju Crnogorci. Išli smo do Australije, do Evrope i Južne Amerike… Jedino pingvinima i polarnim medvjedima nismo prodavali drogu. Sve ostalo smo uspjeli da pokrijemo. Nisam zadovoljan kako rade istražni organi i nemam namjeru da preuzimam njihove nadležnosti i ingerencije, ali treba svako da zna- tužilaštvo nije četvrta grana vlasti. Ako smo mi birali vrhovnog državnog tužioca i članove Tužilačkog savjeta, onda i mi imamo odgovornost prema onome kako i šta oni rade“, istakao je Knežević.
Prema njegovoj ocjeni, bezbjednosni sektor je u značajnoj mjeri korumpiran i kriminalizovan vezama sa narko klanovima.
„Koliko god želio da se uključi u borbu protiv organizovanih kriminala i ovih aktivnosti, bezbjednosni sektor ne može. Kad pogledate Skaj prepiske, vidite da u svakoj ima makar jedan policajac koji je aktivno uključen u nelegalne aktivnosti“, konstatuje Knežević.
