“Eventualne promjene Ustava treba da budu predmet dogovora parlamentarne većine i niko neka ne bude zabrinut da će njima biti promijenjen građanski karakter države”, kazao je Knežević.
On je dodao da je javno saopštavao da, ako rezultati Popisa pokažu da je srpski jezik većinski u Crnoj Gori, treba pristupiti dopunama, a ne izmjenama Ustava, tako što će pored crnogorskog i srpski jezik biti normiran kao službeni.
“Svako ko osporava ovu legitimnu inicijativu u stvari se zalaže za lingvistički aparthejd. Naša je dužnost da pružimo institucionalni otpor svakom pokušaju prisilne nacionalne i identitetske asimilacije”, rekao je Knežević.
Knežević navodi da ne zna zašto bi bio ugrožen evropski put Crne Gore zbog izglasavanja Rezolucije o genocidu u Jasenovcu.
On naglašava da je posebno simptomatično da je kao jedini od osamdeset jednog poslanika u crnogorskom parlamentu stavljen na hrvatsku crnu listu.
Prema njegovim riječima, na taj način mu je ukazana dužna pažnja i dodijeljena neslućena moć sive eminencije na čemu im je, kako kaže, neizmjerno zahvalan.
“Ako će se dio predstavnika hrvatske države bolje osjećati što mi je zabranjen ulazak u Hrvatsku, onda mi je drago ukoliko sam im olakšao ove dane loše turističke sezone. Ovom prilikom, svakako želim da pozdravim onaj antifašistički dio Hrvatske koji mi je prethodnih dana slao poruke podrške izvinjavajući se zbog nesmotrenog i ličnog poteza ministra Grlića Radmana koji već duže vrijeme svojim stavovima provocira zvaničnu Crnu Goru. Njegov potez me ne može odvići od čitanja Kovačića, Ujevića, Cesarića, Goloba, Krleže ili slušanja Hladnog piva, Pavela, Parnog valjka, Atomskog skloništa…”, istakao je Knežević.
Takođe, dodao je, misli da se o regionalnim temama može razgovarati sa hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem i premijerom Andrejem Plenkovićem.
“Možda se nećemo složiti oko nekih tema iz bliske prošlosti, ali vjerujem da postoje neki zajednički imenitelji za budućnost. I oni su uvijek dobro došli u Crnu Goru, čak i ministar Grlić Radman jer mi nijesmo država zabrana”, rekao je on.
Knežević tvrdi da je Rezolucija o genocidu u Jasenovcu, Dahauu i Mauthauzenu nastala kao prirodna, logička i politička posljedica kontinuiranih pokušaja da se srpski narod, kao najstradalniji na Balkanu u 20. vijeku, predstavi kao genocidan.
“Posebno što su sponzori i kosponzori te ideje bile neke od država koje su sinonim za genocid i Holokaust. A da pri tom niko, skoro osamdeset godina od završetka Drugog svjetskog rata, nije donio rezoluciju o genocidu nad Srbima u NDH, Njemačkoj i Austriji. Zato kad neko želi da nas posipa pepelom genocida, prvo mora dobro da popeli sopstvenu glavu i da je sagne pred uspomenom nad preko 750.000 genocidiranih Srba, Jevreja i Roma u sistemu logora Jasenovac”, kazao je on.
Lider DNP-a naglašava da nije na njemu da procjenjuje da li će Srbija donijeti sličnu rezoluciju.
“Volio bih da se to desi, ali ja sam poslanik u Crnoj Gori i nemjerljivo mi je drago što smo prva država na svijetu koja je pravim imenom genocida nazvala ono što se desilo u Jasenovcu”, napomenuo je on.
Odgovarajući na pitanje da li planiraju, kako je to najavio predsjednik Skupštine Andrija Mandić, i izmjene Ustava Kneževiće je rekao da eventualne promjene Ustava treba da budu predmet dogovora parlamentarne većine i niko neka ne bude zabrinut da će njima biti promijenjen građanski karakter države.
“Javno sam saopštavao da, ako rezultati popisa pokažu da je srpski jezik većinski u Crnoj Gori, treba pristupiti dopunama, a ne izmjenama Ustava, tako što će pored crnogorskog i srpski jezik biti normiran kao službeni. Svako ko osporava ovu legitimnu inicijativu u stvari se zalaže za lingvistički aparthejd. Naša je dužnost da pružimo institucionalni otpor svakom pokušaju prisilne nacionalne i identitetske asimilacije. Takođe, smatramo da kroz međuvladine sporazume treba regulisati dvojno državljanstvo sa Republikom Srbijom u kojoj živi najmanje 300.000 naših sunarodnika koji vode porijeklo iz Crne Gore kako bi na taj način poslali snažnu poruku da ih se nismo odrekli”, poručio je on.
Na pitanje Koji model DNP preferira kao optimalan za izlazak na lokalne izbore u Podgorici Knežević je odgovorio da se DNP uvijek zalagala za široko koaliciono okupljanje sa sinergetskim efektom.
“Vjerujem da ćemo nakon razgovora sa našim tradicionalnim i potencijalnim koalicionim partnerima ubrzo objaviti model izlaska na podgoričke izbore”, istakao je on.
Knežević je naglasio da za aktuelnu vlast nije dobro što se njeni predstavnici na lokalnom nivou u Budvi i Andrijevici ne mogu dogovoriti o formiranju lokalne vlasti.
“Naravno da nije dobro i tu sam potpuno iskren, jer ne vidim nijedan razlog zašto nije došlo do dogovora. Na državnom nivou smo imali mnogo veće sukobe i nesporazume i ipak smo uspjeli da dođemo do dvotrećinske podrške Vladi. Zato mi nije jasno kako uvijek na lokalnom nivou imamo toliko trvenja i svađa, da se često pitam kako građani i dalje imaju volje i strpljenja da izlaze na izbore. Iako ne snosim nikakvu odgovornost, javno im se izvinjavam u ime onih koji su trebali da pokažu odgovornost”, zaključio je Knežević.
